Unatoč našem napretku u razumijevanju prirodnih pojava, jedna zagonetka i dalje zbunjuje znanstvenike - fenomen poznat kao nebeski potresi ili skyquakes. Ovaj zvučni fenomen, koji često zvuči poput pucnja iz vatrenog oružja ili eksplozije automobila, zabilježen je širom svijeta već više od 200 godina, no njegova priroda i uzrok i dalje ostaju nerazjašnjeni.

Prvi nebeski potresi dokumentirani su još 1811. godine tijekom potresa magnitude 7,2 u New Madridu, Missouri. Tadašnji svjedoci opisali su kako su, neposredno prije ili tijekom potresa, čuli zvukove nalik topničkim granatama. Slične zvukove stanovnici su prijavili i tijekom potresa u Charlestonu, Južna Karolina, u kolovozu 1886. godine. Nakon tog potresa, magnitude 7,3, taj zvučni fenomen bio je prisutan tjednima nakon što su zemljotresi prestali.

Zbog raznih imena koje su ove pojave dobile tijekom godina, lokalni stanovnici Seneca Lakea, područja u središnjem dijelu savezne države New York, nazvali su ih Seneca topovi u 1850-ima, nakon što su zabilježili slične neobjašnjive zvuke.

'Dubok, šupalj, dalek zvuk'

Pisac James Fenimore Cooper, koji je živio u blizini jezera Seneca tijekom jednog od tih događaja, opisao je svoje iskustvo u kratkoj priči The Lake Gun. U svojoj priči, Cooper piše: “To je zvuk nalik eksploziji teškog topa, koji se ne može objasniti nijednim poznatim zakonima prirode. Zvuk je dubok, šupalj, dalek i impozantan. Čini se kao da jezero razgovara s okolnim brdima, koja mu točno vraćaju jeku.”

Unatoč povijesnim svjedočanstvima i brojnim teorijama, znanstvenici još uvijek nemaju definitivno objašnjenje za ovu pojavu. Iako su neki predlagali da su zvukovi povezani s eksplozijama meteora u atmosferi, vojnim testiranjima ili čak olujama i potresima, dokazi koji bi potvrdili ove teorije nisu dovoljno uvjerljivi.

Znanstvenici otkrili zašto je potres u Maroku bio baš tako razoran i što možemo poduzeti kod sljedećeg

U 2020. godini znanstvenici su počeli koristiti seizmičke podatke kako bi istražili povezanost između zvučnih fenomena i potresa. Tim istraživača sa Sveučilišta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu sugerirao je da bi zvuk mogao biti povezan s atmosferskim uvjetima, a ne s tektonskom aktivnošću.

Atmosfera širi zvuk?

Jedan od istraživača, Eli Bird, izjavio je: "Općenito govoreći, vjerujemo da je ovo atmosferski fenomen – ne mislimo da dolazi iz seizmičke aktivnosti. Pretpostavljamo da se zvuk širi kroz atmosferu, a ne kroz tlo. Moguće je da atmosferski uvjeti pojačavaju zvuk u određenom smjeru ili lokaliziranom području."

Unatoč novim metodama istraživanja, nebeski potresi ostaju jedna od najzagonetnijih prirodnih pojava. I dok znanstvenici i dalje pokušavaju otkriti točan uzrok, ovaj fenomen nastavlja privlačiti pozornost i poticati znatiželju diljem svijeta.