Znanstvenici su otkrili novi dokaz za taj događaj proučavajući DNK Turquetove hobotnice. Toplo razdoblje prije otprilike 129.000 do 116.000 godina, poznato kao posljednji međuledenjak, stvorilo je privremeni prekid ledenih doba na Zemlji. Tijekom tog razdoblja, prosječna temperatura bila je oko 0,5°C viša nego danas, a razina mora bila je 5 do 10 metara viša. 

Znanstvenici vjeruju da je urušavanje ledenog pokrivača na zapadu Antarktika, uz topljenje, moglo biti ključni faktor toga razdoblja.

Znanstvenici otkrivaju plan za kontakt s izvanzemaljcima: Evo kako misle spriječiti međugalaktički rat

Nevjerojatno otkriće

Tim znanstvenika odlučio se koristiti genetskim podacima Turquetove hobotnice kako bi dodatno potkrijepio teoriju o urušavanju leda. Analizirali su DNK ove hobotnice, koja je tisućama godina živjela odvojena zbog ledenih pokrivača. U razdoblju prije urušavanja, populacije hobotnica živjele su povezane oceanskim strujama, ali kad se ledeni pokrov vratio, ponovno su postale izolirane, što se odrazilo u njihovim genima.

Studija, objavljena u časopisu Science, koristila je modele kako bi simulirala različite scenarije križanja hobotnica nakon urušavanja ledenog pokrivača. Najvjerojatniji scenarij bio je potpuni kolaps ledenog pokrivača, što je omogućilo povezivanje triju populacija hobotnica putem morskih puteva.

Ovi rezultati podupiru geološke dokaze o urušavanju ledenog pokrivača, ukazujući na potrebu ozbiljnog razumijevanja utjecaja modernih klimatskih uvjeta na ledene pokrove Antarktika.