Zvuči kao scenarij iz znanstvene fantastike, ali znanstvenici tvrde da se Afrika doista polako cijepa na dvije velike kopnene mase. Najnovije istraživanje, koje koristi magnetne podatke stare više od pola stoljeća, otkriva da je proces započeo prije desetke milijuna godina – i još uvijek traje. Kako će izgledati svijet kada se stvori novi ocean? Odgovor je fascinantan, dramatičan i geološki neizbježan.

Kontinent koji se raspada

Prema novoj studiji znanstvenika sa Sveučilišta Keele, Afrika se geološki cijepa na dvije velike kopnene mase – i taj proces nije nov.
Analiza magnetnih podataka pokazuje da je razdvajanje Afrike i Arabije počelo prije desetaka milijuna godina, i to puno prije nego što se ranije pretpostavljalo.

Dva kontinentalna bloka, nekad spojena poput dijelova slagalice, postupno su se odvajala kroz proces koji i danas razdire afrički kontinent od sjeveroistoka prema jugu — poput zatvarača koji se polako otkopčava kroz tisućljeća.

Profesor Peter Styles, geolog sa Sveučilišta Keele, ističe da je ovaj fenomen dio stalne dinamike našeg planeta: „Ova otkrića daju jedinstvenu perspektivu o tome kako se planet neprestano mijenja i pomiče doslovno ispod naših nogu.“

Kako će izgledati Afrika kada se razdvajanje dovrši?

Znanstvenici procjenjuju da će proces trajati još 5 do 10 milijuna godina, no konačni rezultat je već poznat: Zapadna Afrika – veći kontinent uključivat će zemlje poput: Egipta, Alžira, Nigerije, Gane, Namibije

Istočna Afrika – novi manji kontinent sastojat će se od: Somalije, Kenije, Tanzanije, Mozambika, velike dijelove Etiopije.

Istočnoafrički rift dug 4000 km

Središte dramatičnog razdvajanja je Istočnoafrički rift, jedan od najvećih tektonskih sustava na svijetu, dug oko 4.000 km, širok od 30 do 40 milja. Proteže se od Jordana, kroz Etiopiju i Keniju, sve do Mozambika.

Ako se Afrika u potpunosti razdvoji, procjenjuje se da će rascjep prolaziti kroz središte velikih istočnoafričkih jezera, uključujući jezero Malawi i jezero Turkana.

Afar – mjesto gdje se rađa novi ocean

Za potrebe istraživanja znanstvenici su analizirali dio rascjepa u regiji Afar, gdje se susreću tri velika geološka rascjepa: Etiopski rift, Crvenomorski rift, Rascjep Adenskog zaljeva.

Ovaj tzv. trostruki spoj jedno je od rijetkih mjesta na Zemlji gdje se može promatrati rani stadij raspada kontinenta.

Stari podaci, nova tehnologija

Istraživači su koristili magnetske podatke prikupljene još 1968. i 1969. godine, snimljene iz zraka. Kombinacijom ovih „vintage“ podataka i suvremenih analitičkih tehnika otkrili su tragove promjena u Zemljinom magnetskom polju u oceanskog kori — nešto poput prstenova drveća ili crtičnog koda.

Ovi magnetski „prugasti“ zapisi otkrivaju dokaze prastarog širenja morskog dna između Afrike i Arabije. To ukazuje da se razdvajanje kontinenta nije pojavilo nedavno, nego prije desetke milijuna godina.

Autori studije zaključuju: „S ovim radom magnetski podaci iz Afarske ekspedicije 1968. godine konačno su izvučeni iz nepravedne zaboravljenosti.“

Koliko se Afrika brzo cijepa?

Zvuči dramatično, no ljudsko oko ne bi primijetilo nikakav pomak. Dr. Emma Watts, geokemičarka sa Sveučilišta Swansea, objašnjava da se razdvajanje događa „puževom brzinom“:

„Proces traje, ali stopa razdvajanja na sjeveru rascjepa iznosi samo 5 do 16 milimetara godišnje.“

Dodaje da će, iako se radi o aktivnom procesu, trebati nekoliko milijuna godina prije nego što se kontinent u potpunosti podijeli.

Roj budućih oceana

Stručnjaci vjeruju da se Afrika polako pretvara u mjesto rađanja novog oceana. Kad se rascjep potpuno otvori i ispuni vodom, nastat će novo veliko more između dviju afričkih kopnenih masa.

Upravo zato Afar regija ostaje jedno od najvažnijih mjesta za razumijevanje: kontinentalnog raspada, ranih faza nastanka oceana,tektonskih procesa koji oblikuju Zemlju.

Studija objavljena u Journal of African Earth Sciences donosi najdetaljniji uvid do sada u „tihu revoluciju“ ispod afričkog kontinenta.
Dok se Afrika polako preobražava, znanstvenici imaju jedinstvenu priliku promatrati proces koji je oblikovao kontinente kroz povijest našeg planeta — i koji će oblikovati njegovu budućnost.