Nažalost, znanstvenici su otkrili markere Alzheimerove bolesti u mozgovima triju različitih vrsta dupina pronađenih mrtvih, nasukanih na kopnu. Dokazi o masovnom nasukavanju kitova i kitova postoje i prije naše zabilježene povijesti, no zašto se dupini i kitovi nasukavaju u skupinama ostaje trajna misterija.

Iako je pronađena izravna veza između mornaričkog sonara i nekih kljunastih kitova, a neke pojedinačne životinje koje je izbacilo na obalu očito nisu bile dobro, neke imaju trbuh pun plastičnog otpada, većina masovnih nasukavanja daje malo ili nimalo tragova. Kitovi zubati (Odontocetes) dijele brojne osobine s ljudima, uključujući, u najmanje pet vrsta za koje znamo, menopauzu. Njihova sposobnost da žive dulje od svojih reproduktivnih godina znači da također mogu biti osjetljivi na bolesti s kasnim početkom. Alzheimer je najčešći uzrok invaliditeta kod ljudi koji stare, postupno oštećujući pamćenje, učenje i komunikaciju. Sada se čini da bi slična nevolja mogla pogoditi i naše rođake sisavce koji žive u vodi. "Uvijek me zanimao odgovor na pitanje: obolijevaju li samo ljudi od demencije?" kaže neurobiolog Frank Gunn-Moore sa Sveučilišta St Andrews u Škotskoj.

Pronašli im znakove bolesti

"Naša otkrića odgovaraju na ovo pitanje jer pokazuju da se potencijalna patologija povezana s demencijom doista ne viđa samo kod pacijenata." Biologinja sa Sveučilišta Leiden Marissa Vacher i kolege ispitali su mozgove 22 nasukana dupina u potrazi za biokemijskim markerima prisutnima kod ljudi s Alzheimerovom bolešću. To uključuje amiloid-beta plakove, za koje se više ne smatra da su izravni uzrok bolesti, ali su još uvijek prisutni u povišenom broju kod onih koji je imaju; te nakupine tau proteina s hiperfosforilacijom – kada su fosfatne skupine dodane na sva moguća vezna mjesta na proteinskoj molekuli.

Pronašli su nakupine amiloid-beta plakova i hiperfosforilirani tau kod tri dupina, od kojih svaki pripada drugoj vrsti: kit s dugim perajama (Globicephala melas), bjelokljuni dupin (Lagenorhynchus albirostris) i obični dobri dupin (Tursiops truncatus) . Ti su pojedinci također imali znakove starosti kao što su istrošeni ili izgubljeni zubi i povećanje omjera bijele i sive tvari u moždanom tkivu. Štoviše, lokacije moždanih lezija pronađene u dupina podudarale su se s ekvivalentnim područjima viđenima kod ljudi s Alzheimerovom bolešću.

Iako istraživačima nije bilo moguće potvrditi dijagnozu Alzheimerove bolesti, budući da nisu mogli testirati razine kognitivnog oštećenja umrlih životinja, nema podataka o nakupljanju oba proteina kod ljudi bez te bolesti. "Bili smo fascinirani kada smo vidjeli promjene mozga kod ostarjelih dupina slične onima kod starenja ljudi i Alzheimerove bolesti", kaže neuroznanstvenica sa Sveučilišta u Edinburghu Tara Spires-Jones.

Kako su dupini vrlo društvene životinje, moguće je da pomažu članovima jata koji se počnu boriti s njihovim mozgom. To znači da postoji šansa da će preživjeti dulje, omogućujući daljnje napredovanje bolesti nego kod usamljenih vrsta, primjećuju istraživači. Nasukavanje dupina uobičajeno je kod jedne od proučavanih vrsta, G. melas, podupirući teoriju o 'bolesnom vođi' ovog misterioznog, fatalnog ponašanja. "Kod ljudi, prvi simptomi kognitivnog pada povezanog s AD-om uključuju zbunjenost vremena i mjesta i loš osjećaj za smjer", objašnjavaju Vacher i kolege u svom radu. "Ako je vođa mahune G. melas patio od sličnog kognitivnog pada povezanog s neurodegenerativnim poremećajem, to bi moglo dovesti do dezorijentacije što bi rezultiralo odvođenjem mahune u plitku vodu i naknadnim nasukanjem." Međutim, "pridonose li te patološke promjene nasukavanja ovih životinja zanimljivo je i važno pitanje za budući rad", zaključuje Spires-Jones.