Umjetna sladila, nekoć promovirana kao zdravija alternativa šećeru, možda ipak nisu toliko bezazlena. Nova znanstvena studija, koju su zajednički proveli istraživači iz Australije i Nizozemske, ukazuje na zabrinjavajuću povezanost između redovitog unosa umjetno zaslađenih napitaka i značajno povećanog rizika od razvoja dijabetesa tipa 2.

Prema rezultatima, konzumacija samo jedne limenke gaziranog pića s umjetnim sladilima dnevno tijekom više godina povezana je s čak 38 posto većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, u usporedbi s osobama koje rijetko piju takva pića. I to je više od 23 posto povećanog rizika zabilježenog kod onih koji redovito piju pića zaslađena šećerom.

Podaci prikupljeni tijekom 14 godina

Istraživanjem je obuhvaćeno 36.608 Australaca u dobi između 40 i 69 godina. Sudionici su izvijestili o svojim prehrambenim navikama, uključujući konzumaciju šećera i umjetnih sladila, a njihovo zdravstveno stanje pratilo se u prosjeku 14 godina. Rezultati su pokazali jasnu povezanost između konzumacije zaslađenih pića – bilo da se radi o šećeru ili umjetnim zamjenama – i rizika od razvoja dijabetesa.

„Konzumacija jednog ili više ovakvih napitaka dnevno – neovisno o vrsti sladila – povezana je sa značajno većom vjerojatnošću razvoja dijabetesa tipa 2“, izjavio je nutricionist Robel Hussen Kabthymer s australskog Sveučilišta Monash, prenosi Science Alert.

Povezanost ne ovisi uvijek o tjelesnoj težini

Zanimljivo je da je povezanost između pića zaslađenih šećerom i dijabetesa tipa 2 nestala kad su istraživači uzeli u obzir tjelesnu masu ispitanika, što sugerira da je višak kilograma glavni čimbenik tog rizika. No, kad se isti faktor primijenio na umjetna sladila, povećani rizik od dijabetesa i dalje je ostao prisutan – što upućuje na potencijalno štetan utjecaj tih tvari koji nije nužno povezan s debljinom.

Premda se ne može sa sigurnošću tvrditi da umjetna sladila uzrokuju dijabetes, povezanost je dovoljno jaka da zahtijeva daljnje znanstveno istraživanje. Posebno jer se dosadašnji slični rezultati dobiveni izvan Australije sada potvrđuju i u ovoj populaciji, koja ima svoje specifične prehrambene navike i koristi drugačije vrste sladila.

Znanstvenici upozoravaju: Rizici postoje, unatoč dobrim namjerama

„Umjetna sladila često se preporučuju osobama u riziku od dijabetesa kao zdravija zamjena za šećer, no naši rezultati pokazuju da i ona mogu predstavljati opasnost“, upozorava Barbora de Courten, biomedicinska znanstvenica sa Sveučilišta RMIT u Melbourneu.

Istraživači sumnjaju da neka umjetna sladila mogu ometati regulaciju šećera u krvi. Na primjer, aspartam – jedan od najčešće korištenih zaslađivača – već je ranije povezan s izazivanjem sličnog inzulinskog odgovora kao i sam šećer. Osim toga, neka sladila poznata su po tome što narušavaju ravnotežu crijevne mikrobiote, što može dovesti do smanjene tolerancije na glukozu – čak i kod osoba koje nemaju problema s tjelesnom težinom.

Potrebna veća svijest i šire javnozdravstvene politike

Znanstvenici koji stoje iza ove studije ističu kako je nužno povećati svijest javnosti o potencijalnim opasnostima koje nosi redovita konzumacija umjetnih sladila. Posljednjih godina druga su istraživanja ukazala i na moguće veze između tih tvari i oštećenja mozga, kao i kardiovaskularnih problema.

„Podržavamo mjere poput poreza na zaslađena pića, ali naše istraživanje pokazuje da se pažnja mora usmjeriti i na napitke zaslađene umjetnim sladilima“, dodaje de Courten. „Oni se često oglašavaju kao zdraviji izbor, no očito je da i oni mogu predstavljati zdravstveni rizik. Buduće javnozdravstvene politike trebale bi uključiti širi pristup koji obuhvaća sve nenutritivne napitke.“

Zaključno, iako su umjetna sladila nekoć bila simbol zdravijeg izbora, nova znanstvena saznanja ukazuju da ih ne treba uzimati zdravo za gotovo. Pravi odgovor na pitanje što je „zdravije“ zahtijeva više istraživanja – ali i promjenu u načinu kako se takvi proizvodi predstavljaju potrošačima.