Znanstvenici imaju zastrašujuće upozorenje za 2025. godinu: 'Tako nešto se nikada nije dogodilo'
Ovaj porast nije samo rezultat djelovanja El Niña, već i dugotrajnog utjecaja ljudskih aktivnosti, a visoke temperature ne prestaju ni nakon što je El Niño smiren.
Posljedice ovih promjena sve su očiglednije, jer rastuće temperature povezane s emisijama iz fosilnih goriva izazivaju sve češće i intenzivnije prirodne katastrofe. Samo u posljednjih mjesec dana svijet je svjedočio razornim poplavama u Valenciji, uraganu Milton u SAD-u, katastrofalnim požarima u Peruu i gubitku milijuna tona riže u Bangladešu zbog poplava. Cijene osnovnih namirnica, poput riže, drastično su porasle, a sve to postavlja nas pred novu klimatsku stvarnost.
Prema riječima Celeste Saulo, glavne tajnice Svjetske meteorološke organizacije (WHO), sve ove pojave – od rekordnih kiša i poplava, do intenziviranja tropskih ciklona i sve češćih suša i požara – postaju naša svakodnevica, a ujedno predstavljaju prikaz mogućih budućih scenarija. Iako WHO ističe da jedan pojedinačni temperaturni rekord još ne znači da smo trajno prekršili cilj iz Pariškog sporazuma, jasno je da su klimatske promjene postale ozbiljan izazov. Čak i kada uzmemo u obzir privremene utjecaje poput El Niña, mnogi znanstvenici smatraju da smo već prešli ključnu granicu.
Tako nešto se nikada nije dogodilo
Klimatolog Mark Howden sa Sveučilišta u Australiji upozorava na opasnost od daljnjeg porasta temperatura, što bi moglo dovesti do ozbiljnih klimatskih posljedica. Ako ne poduzmemo brze mjere za smanjenje emisija, svijet bi mogao biti suočen s porastom temperatura od 3°C, što bi imalo katastrofalne posljedice. Troškovi takvog klimatskog kolapsa, kako Howden napominje, daleko nadmašuju troškove potrebnih akcija.
Unatoč važnosti mjerenja razine globalnog zagrijavanja, glavni izazov ostaje isti – smanjenje emisija fosilnih goriva, koje su glavni uzročnik ovih promjena. Iako su klimatski summitovi poput COP29 od esencijalne važnosti, neki znanstvenici izražavaju zabrinutost zbog istovremenog povećanja ulaganja u fosilna goriva, što stvara nesklad između riječi i djela. "Sporazumi koji ne dovode do suštinskih promjena neće biti dovoljni," izjavio je Durwood Zaelke, suosnivač Centra za međunarodno ekološko pravo.
Ipak, stručnjaci ističu da svaka mjera smanjenja zagrijavanja može imati dugoročne koristi, jer svaki djelić stupnja može utjecati na smanjenje intenziteta klimatskih ekstrema. "Svaka akcija ima značaj," zaključuje Saulo, naglašavajući kako čak i najmanje promjene mogu spasiti živote u budućnosti.