Znanstvenici s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu zabilježili su neuobičajen, ali znanstveno iznimno zanimljiv prizor tijekom redovitog monitoringa umjetnih grebena u moru. U neposrednoj blizini jednog od grebena zatekli su murinu i ugora kako istodobno borave u istoj rupi, dijeleći zajedničko skrovište, što je izazvalo zanimanje stručne i šire javnosti.

Promatrani umjetni grebeni dio su međunarodnog projekta #CLIMAREST, čiji je cilj stvaranje povoljnih mikro-staništa za morske organizme, ponajprije hobotnice, kako bi im se osigurali bolji uvjeti za život i razmnožavanje. Grebeni su posebno dizajnirani da privuku hobotnice, no kako to često biva u prirodnim i umjetno oblikovanim ekosustavima, interes za nova skrovišta pokazale su i druge vrste.

Grebeni koji privlače i neočekivane stanovnike

Iako su umjetni grebeni prvenstveno namijenjeni hobotnicama, znanstvenici ističu da su oni privukli i murinu te ugora, dvije vrste riba koje hobotnice ne doživljavaju kao susjede, već isključivo kao potencijalni plijen. Upravo zbog toga prizor njihova mirnog suživota u istoj rupi djeluje posebno intrigantno, no prema riječima stručnjaka, takvo ponašanje nije neuobičajeno.

Sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo poručili su: „Zajedničko korištenje rupe kod ugora i murine nije neuobičajeno, zapravo se događa prilično često. Promatranja u Sredozemnom moru pokazuju da ribe u takvim slučajevima nisu agresivne jedna prema drugoj, već mirno koegzistiraju.“ Ova izjava potvrđuje da se radi o poznatom obrascu ponašanja, iako ga rijetko imamo priliku vidjeti dokumentiranog u kontekstu umjetnih grebena.

Noćni predatori s različitim navikama kretanja

Murine i ugori pripadaju skupini noćnih predatora, a zajedničko im je to što veći dio dana provode skriveni u procjepima među stijenama ili unutar podmorskih struktura poput umjetnih grebena. Ipak, istraživanja pokazuju značajne razlike u njihovim navikama kretanja. Murine su uglavnom stacionarne i vjerne svom skrovištu, dok se ugori kreću znatno širim područjem, prelazeći veće udaljenosti u potrazi za hranom.

Takva razlika u ponašanju navodi na zaključak da do ovakvih susreta dolazi onda kada ugor privremeno zauzme skrovište koje murina već dulje koristi. Unatoč potencijalnoj konkurenciji za prostor, promatranja pokazuju da među njima u takvim situacijama ne dolazi do agresije.

Simbiotski „čistači“ kao dio podmorskog ekosustava

Dodatnu zanimljivost snimci daje i prisutnost takozvanih „čistača“, organizama koji također žive u procjepima umjetnih grebena. Riječ je o kozicama čistačima, znanstvenog naziva Lysmata seticaudata, koje su poznate po svom simbiotskom odnosu s ribama. Ribe koje danju borave u skrovištima omogućuju kozicama pristup, a one se zauzvrat hrane njihovim ektoparazitima i odumrlom kožom, čime pridonose njihovom zdravlju.

Ovakvi prizori jasno pokazuju koliko su umjetni grebeni postali složeni i funkcionalni dijelovi morskog ekosustava, u kojima se isprepliću različiti oblici suživota, od privremenog dijeljenja prostora do simbioze između različitih vrsta.