Nevidljiva, nedodirljiva i još uvijek nedokazana izravnim mjerenjima, prema znanstvenim procjenama čini čak pet šestina cijelog svemira. A sada nova teorija ide korak dalje i sugerira nešto što dosad zvuči gotovo nevjerojatno – da tamna materija možda nije nastala u istom Velikom prasku kao i sve ostalo, već u zasebnom, “tamnom” kozmičkom događaju.

Kako piše Gizmodo, fizičari s University of Texas u Austinu, Katherine Freese i Martin Winkler, razvili su teoriju koju nazivaju “tamni Veliki prasak”, prema kojoj bi u ranoj povijesti svemira zapravo mogla postojati dva velika praska.

Dva Velika praska, dva svemira?

Prema klasičnom kozmološkom modelu, Veliki prasak stvorio je svu vidljivu materiju, energiju i zračenje. No Freese i Winkler tvrde da je priča znatno složenija.

„Vrući Veliki prasak, kakav poznajemo iz standardnog modela, stvara vruću plazmu vidljive materije i zračenja“, objašnjavaju autori. No, prema njihovoj teoriji, tamna materija nije dio tog procesa, već se pojavljuje kasnije, u drugom, tamnijem događaju.

Vidovnjak koji je 'predvidio Covid' otkrio zastrašujuće vizije za 2026. godinu

Winkler ističe da su došli do zaključka kako je tamna materija mogla nastati danima, pa čak i do mjesec dana nakon Velikog praska, što je u kozmološkim razmjerima izuzetno dugo razdoblje.

„Otkrili smo da se stvaranje tamne materije moglo dogoditi i mjesec dana nakon toga, što je gotovo vječnost prema kozmološkim standardima“, rekao je Winkler.

Zašto dosadašnje teorije možda ne drže vodu

Većina postojećih modela polazi od pretpostavke da je tamna materija nastala istodobno s vidljivim svemirom. Međutim, Freese i Winkler upozoravaju da za to zapravo ne postoje čvrsti dokazi.

„Često se zaboravlja da nemamo nikakve dokaze o postojanju tamne materije prije vremena relevantnog za formiranje strukture“, naglasio je Winkler. Drugim riječima, znanstvenici nemaju potvrdu da je tamna materija postojala u najranijim trenucima svemira.

Upravo zato njihova teorija otvara prostor za potpuno novo razmišljanje o tome kada i kako je nastala ova misteriozna komponenta kozmosa.

Potraga koja još uvijek traje – bez traga

Nova teorija dolazi u trenutku kada se potraga za tamnom materijom nalazi na prekretnici. Znanstvenici diljem svijeta izgradili su podzemne detektore dizajnirane da uhvate prolazak čestica tamne materije kroz Zemlju. No unatoč godinama istraživanja – rezultati izostaju.

Čestice, ako postoje, ne ostavljaju mjerljiv trag, što dodatno pojačava sumnje u dosadašnje pretpostavke o njihovoj prirodi.

U tom kontekstu, Freese i Winkler nude svoju teoriju kao potencijalno najlogičnije rješenje.

Riješite se kašlja po receptu naših starih: Bit će vam potrebno ovo piće

„Nakon što dopustimo ideju isključivo gravitacijski povezane tamne materije, Tamni Veliki prasak je možda najvjerojatniji mehanizam nastanka tamne materije“, rekao je Winkler, prenosi Indy100.

Ipak, znanstvenici naglašavaju da ova teorija nije kraj priče, već poziv na nova testiranja. Dobra vijest, kako kažu, jest da čak i ako tamna materija djeluje isključivo gravitacijski, postoje realne šanse da se takav scenarij eksperimentalno ispita u budućnosti.

Zašto je ova teorija važna?

Ako se potvrdi, teorija tamnog Velikog praska mogla bi u potpunosti promijeniti naše razumijevanje svemira, njegove strukture i same prirode postojanja. Umjesto jednog početka, možda živimo u kozmosu koji skriva paralelnu, nevidljivu povijest – onu koju tek počinjemo naslućivati.