Za sada, život cvjeta na našem planetu bogatom kisikom, ali Zemlja nije uvijek bila takva – i znanstvenici su predvidjeli da će se u budućnosti atmosfera vratiti na onu koja je bogata metanom i siromašna kisikom. To se vjerojatno neće dogoditi još milijardu godina. No kada dođe do promjene, dogodit će se prilično brzo, prema istraživanju objavljenom 2021. godine.

Ovaj pomak će vratiti planet u nešto poput stanja u kojem je bio prije onoga što je poznato kao Veliki oksidacijski događaj prije otprilike 2,4 milijarde godina. Štoviše, istraživači koji stoje iza studije kažu da je malo vjerojatno da će atmosferski kisik biti trajno obilježje nastanjivih svjetova općenito, što ima implikacije na naše napore da otkrijemo znakove života dalje u Svemiru, prenosi Science Alert.

"Model predviđa da će se deoksigenacija atmosfere, s atmosferskim O2 naglim padom na razine koje podsjećaju na Arhejsku Zemlju, najvjerojatnije pokrenuti prije početka vlažnih stakleničkih uvjeta u Zemljinom klimatskom sustavu i prije opsežnog gubitka površinske vode iz atmosfera", objasnili su istraživači u svom radu. U tom trenutku to će biti kraj puta za ljudska bića i većinu drugih oblika života koji se oslanjaju na kisik da prežive dan, pa se nadajmo da ćemo smisliti kako napustiti planet u nekom trenutku unutar sljedećih milijardu godina.

Ubit će život

Kako bi došli do svojih zaključaka, istraživači su izradili detaljne modele Zemljine biosfere, uzimajući u obzir promjene u svjetlini Sunca i odgovarajućem padu razine ugljičnog dioksida, kako se plin razgrađuje povećanjem razine topline. Manje ugljičnog dioksida znači manje organizama koji fotosintetiziraju poput biljaka, što bi rezultiralo s manje kisika. Znanstvenici su prethodno predvidjeli da će pojačano zračenje Sunca izbrisati oceanske vode s lica našeg planeta u roku od oko 2 milijarde godina, ali ovdašnji model – temeljen na prosječno nešto manje od 400.000 simulacija – kaže da će smanjenje kisika ubiti prvo život.

"Pad kisika je vrlo, vrlo ekstreman", rekao je znanstvenik za Zemlju Chris Reinhard s Instituta za tehnologiju Georgia za New Scientist. "Govorimo o otprilike milijun puta manje kisika nego što ga ima danas." Ono što studiju čini posebno relevantnom za današnje vrijeme je naša potraga za nastanjivim planetima izvan Sunčevog sustava. Sve snažniji teleskopi dolaze na mrežu i znanstvenici žele znati što bi trebali tražiti u hrpi podataka koje ti instrumenti prikupljaju. Moguće je da trebamo tražiti druge biosignature osim kisika kako bismo imali najbolje šanse uočiti život, kažu istraživači. Njihova je studija dio NASA NExSS projekta, koji istražuje nastanjivost drugih planeta osim našeg.

Prema izračunima koje su proveli Reinhard i znanstvenik za okoliš Kazumi Ozaki sa Sveučilišta Toho u Japanu, kisikom bogata nastanjiva povijest Zemlje mogla bi trajati samo 20-30 posto životnog vijeka planeta u cjelini – a život mikroba nastavit će na postojanje dugo nakon što nas ne bude. "Atmosfera nakon velike deoksigenacije karakterizirana je povišenim metanom, niskom razinom CO2 i odsustvom ozonskog omotača", rekao je Ozaki. "Zemaljski sustav će vjerojatno biti svijet anaerobnih oblika života."