Znanstvenici otkrili kada je najbolje vrijeme za početi jesti zdravo ako želite doživjeti duboku starost

Održavanje zdrave prehrane u 50-im i 60-im godinama moglo bi značajno smanjiti rizik od razvoja demencije, sugerira nova britanska studija. Znanstvenici već dugo povezuju prehranu bogatu ribom, mahunarkama i povrćem, uz smanjen unos šećera, s odgodom pojave ove bolesti za čak 25 posto.
Međutim, istraživači s Sveučilišta Oxford sada su otkrili da pridržavanje takve prehrane u dobi između 48 i 70 godina može poboljšati aktivnost u područjima mozga koja obično slabe prije nego što se demencija dijagnosticira. Također su zaključili da osobe s manje masnog tkiva u području trbuha u toj fazi života imaju bolje pamćenje i fleksibilnije razmišljanje u starijoj dobi.
Važnost prehrane i kontrole tjelesne mase
Znanstvenici su istaknuli da su ovi nalazi izuzetno važni te su pozvali javnost na razmatranje strategija za poboljšanje prehrane kako bi očuvali strukturu mozga i smanjili rizik od demencije.
„Globalni trend nezdravih prehrambenih navika povezan je s povećanjem prevalencije dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i pretilosti, a svi su to poznati čimbenici rizika za demenciju“, napisali su istraživači u časopisu JAMA Network Open.
Dodali su da je ključno razmotriti ukupnu prehranu i središnju pretilost kao čimbenike koji mogu utjecati na pamćenje i ključne dijelove mozga, poput hipokampusa, koji ima ključnu ulogu u obradi informacija i sjećanja.

Rezultati dugogodišnjeg istraživanja
Znanstvenici su proveli 11-godišnje istraživanje na 512 britanskih ispitanika, prateći njihove prehrambene navike, dok su kod 664 sudionika tijekom 21 godine analizirali omjer struka i kukova.
Na početku studije i ponovno u dobi od prosječno 70 godina, ispitanici su podvrgnuti MRI skeniranju mozga i kognitivnim testovima kako bi se pratio razvoj njihovih moždanih funkcija i rano otkrili znakovi kognitivnog propadanja.
Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su se pridržavali zdravije prehrane u srednjim godinama imali poboljšanu povezanost između lijevog hipokampusa i okcipitalnog režnja – dijela mozga odgovornog za vizualnu obradu. Osim toga, poboljšana prehrana povezana je i s boljim jezičnim vještinama.
Prekretnice u procesu starenja
Ovo istraživanje dolazi nakon što su američki znanstvenici prošle godine otkrili da promjene povezane sa starenjem, poput usporavanja metabolizma i slabljenja rada srca, dostižu vrhunce u dobi od 44 i 60 godina.
Zbog toga su stručnjaci sa Sveučilišta Stanford, čiji su nalazi objavljeni u časopisu Nature Aging, preporučili pojačanu tjelesnu aktivnost i zdraviju prehranu za ublažavanje posljedica ovih ključnih promjena.
Jedno od najvažnijih istraživanja objavljenih prošle godine također je pokazalo da bi se gotovo polovica svih slučajeva Alzheimerove bolesti mogla spriječiti rješavanjem 14 ključnih životnih čimbenika.
Među najvažnijima su visoka razina kolesterola i gubitak vida, koji zajedno stoje iza gotovo jednog od deset slučajeva demencije diljem svijeta. Ovi čimbenici pridružuju se nizu drugih, uključujući genetiku i pušenje, koji povećavaju rizik od razvoja ove bolesti.

Alzheimerova bolest – najčešći oblik demencije
Alzheimerova bolest, koja pogađa gotovo milijun ljudi u Velikoj Britaniji, nastaje zbog nakupljanja proteina amiloida i tau u mozgu. Ovi proteini stvaraju naslage i zapetljaje koji otežavaju normalno funkcioniranje mozga, što dovodi do postupnog pogoršanja kognitivnih sposobnosti.
S vremenom mozak više ne može kompenzirati ova oštećenja, a simptomi demencije postaju izraženiji. Problemi s pamćenjem, teškoće u razmišljanju i razumijevanju te poteškoće u govoru među prvim su znakovima bolesti, a s vremenom se stanje oboljelih sve više pogoršava.
Prema analizi Alzheimer’s Research UK, od demencije je 2022. godine umrlo 74.261 ljudi, što je porast u odnosu na 69.178 smrtnih slučajeva godinu ranije, čime je postala najčešći uzrok smrti u Velikoj Britaniji.
Ova istraživanja daju nadu da se zdravim životnim stilom može značajno smanjiti rizik od demencije. Iako genetika igra određenu ulogu, prehrana, tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne mase ključni su čimbenici koji mogu pomoći u zaštiti mozga i očuvanju mentalnih sposobnosti u starosti.