Nova studija istražila je koje su države najbolje pripremljene za različite globalne katastrofe, od nuklearnog rata i pandemija do velikih erupcija vulkana i kibernetičkih napada. Ipak, stručnjaci upozoravaju da na Zemlji ne postoji mjesto koje je potpuno sigurno.

Ako bi svijet pogodila velika globalna katastrofa, mjesto na kojem živimo moglo bi imati važnu ulogu u tome koliko bismo bili izloženi njezinim posljedicama. Upravo su to pokušali utvrditi znanstvenici u istraživanju koje se bavi otpornošću različitih dijelova svijeta na globalne katastrofalne rizike.

Riječ je o prvoj studiji takve vrste, a istraživači su pokušali utvrditi koja su područja na Zemlji najotpornija na takozvani globalni katastrofalni rizik (GCR). U obzir su uzeli moguće posljedice nuklearnog rata, velikih vulkanskih erupcija, opsežnih kibernetičkih napada, pandemija i drugih događaja koji bi mogli ozbiljno ugroziti funkcioniranje društva.

Studija je objavljena krajem kolovoza u časopisu Global Challenges, a istraživači su pritom analizirali niz čimbenika. Među njima su broj stanovnika, sigurnost opskrbe hranom te dostupnost različitih osnovnih potrepština nužnih za život.

Ipak, rezultati ne znače da postoji zemlja u koju bi se ljudi trebali preseliti kako bi bili potpuno zaštićeni od mogućeg kraha civilizacije. Autori istraživanja jasno naglašavaju da ne postoji nijedno mjesto na Zemlji koje je otporno na sve vrste globalnih katastrofalnih rizika.

Neke su države, međutim, prema njihovoj analizi bolje pripremljene od drugih.

Australija se posebno izdvaja

Prema rezultatima studije, Australija pokazuje najveću otpornost na različite vrste globalnih katastrofalnih rizika.

Istraživači to povezuju s nekoliko ključnih karakteristika te države. Australija ima visok stupanj samodostatnosti u proizvodnji hrane, geografski je udaljena od brojnih potencijalnih žarišta velikih sukoba, a raspolaže i velikim energetskim i mineralnim bogatstvima.

Upravo bi kombinacija tih čimbenika mogla biti važna u situacijama kada bi međunarodna trgovina i opskrbni lanci bili ozbiljno narušeni.

Posebno se izdvaja Tasmanija, za koju stručnjaci smatraju da bi mogla biti jedno od najpovoljnijih područja u slučaju velikih globalnih poremećaja.

Osim Australije, relativno dobro su u istraživanju prošle i Novi Zeland, Argentina, Brazil i Urugvaj.

No ni Australija nije bez vlastitih rizika. Studija upozorava da se ta zemlja suočava s opasnostima poput velikih šumskih požara i poplava, pa ni njezina geografska izoliranost i dobra opskrbljenost resursima ne znače potpunu zaštitu.

Rusija na dnu analize

Na drugom kraju ljestvice nalazi se Rusija, koja je prema studiji ostvarila najniži rezultat.

Florian Jehn, voditelj istraživanja, o tome je govorio za The Times, istaknuvši nekoliko razloga zbog kojih je Rusija posebno ranjiva.

„Ona je glavna nuklearna meta, a loše rezultate ostvaruje u upravljanju, nejednakosti i korupciji. To su čimbenici koji su najvažniji i koje je teško promijeniti“, rekao je Jehn.

Rusija pritom nije jedina država koja se u istraživanju pokazala posebno izloženom.

Ni Velika Britanija nije među najotpornijima

Na prvi pogled moglo bi se očekivati da bi Velika Britanija, upravo zbog svoje otočne izoliranosti, bila među državama koje imaju veliku otpornost na globalne katastrofe. Studija, međutim, pokazuje složeniju sliku.

Geografska izoliranost Velike Britanije može predstavljati određenu zaštitu u pojedinim scenarijima. Osim toga, njezin zdravstveni sustav mogao bi biti važna prednost u slučaju pandemije.

Istodobno, zemlja je u velikoj mjeri ovisna o međunarodnim lancima opskrbe. Istraživanje također upozorava na njezinu ranjivost na takozvano „loše svemirsko vrijeme“, odnosno svemirske vremenske pojave koje mogu utjecati na tehnološke i infrastrukturne sustave.

Velika Britanija također se navodi među državama koje bi bile posebno ugrožene u slučaju nuklearnog rata.

U toj se skupini, prema studiji, nalaze i Sjedinjene Američke Države, Francuska, Kina, Indija, Sjeverna Koreja i Izrael.

Veliki gradovi mogli bi postati „smrtne zamke“

Istraživanje donosi i zaključak koji bi mogao biti posebno zanimljiv stanovnicima velikih gradova.

Stručnjaci upozoravaju da bi urbana područja u pojedinim scenarijima mogla postati svojevrsne „smrtne zamke“.

Razlog je njihova velika ovisnost o stalnom dotoku hrane i drugih proizvoda potrebnih za svakodnevni život. Kada bi došlo do ozbiljnog prekida međunarodnih ili nacionalnih opskrbnih lanaca, gusto naseljeni gradovi mogli bi se suočiti s problemima u opskrbi koji bi se vrlo brzo odrazili na stanovništvo.

Drugim riječima, područje koje je u normalnim okolnostima iznimno povezano s ostatkom svijeta i oslanja se na redovitu opskrbu može postati posebno ranjivo kada takvi sustavi prestanu funkcionirati.

Što studija kaže o Sjedinjenim Američkim Državama?

Sjedinjene Američke Države, slično kao i Velika Britanija, predstavljaju svojevrsnu kombinaciju prednosti i nedostataka.

Kada je riječ o nuklearnom ratu, studija SAD svrstava među zemlje koje su „u najvećoj opasnosti“. Objašnjenje za to povezano je s činjenicom da su države koje posjeduju nuklearno oružje ujedno i potencijalno važnije mete u slučaju nuklearnog sukoba.

S druge strane, Sjedinjene Američke Države imaju golem proizvodni kapacitet. Zemlja je sposobna proizvesti velike količine različitih proizvoda koji su ključni za funkcioniranje društva, uključujući osnovna dobra.

To znači da bi SAD u određenim vrstama globalnih katastrofa mogle imati značajne prednosti, dok bi u slučaju nuklearnog sukoba bile suočene s vrlo velikim rizikom.

Nijedna država nema potpunu zaštitu

Rezultati istraživanja stoga ne daju jednostavan odgovor na pitanje gdje bi čovjek bio potpuno siguran u slučaju apokaliptičnog događaja.

Australija, a posebno Tasmanija, istaknute su zbog samodostatnosti u proizvodnji hrane, udaljenosti i bogatstva energetskim i mineralnim resursima. Novi Zeland, Argentina, Brazil i Urugvaj također su se pokazali relativno otpornima.

Istodobno, čak i države koje imaju određene velike prednosti suočavaju se s vlastitim prijetnjama. Australiju, primjerice, ugrožavaju požari i poplave, dok se Velika Britanija oslanja na međunarodne opskrbne lance i ranjiva je na određene svemirske vremenske pojave.

Studija zato ne predstavlja popis mjesta koja jamče preživljavanje, nego pokušaj procjene koliko su različita područja sposobna nositi se s različitim vrstama globalnih katastrofalnih rizika.

Kako su istaknuli sami autori, ne postoji mjesto na Zemlji koje je otporno na sve vrste globalnih katastrofalnih rizika.