Razumijevanje bioloških procesa starenja može nam pomoći da živimo duže i zdravije. Nova studija povezuje brzinu starenja mozga s hranjivim tvarima u našoj prehrani, pružajući uvid u kako možemo očuvati mentalnu oštrinu u starijoj dobi.

Istraživači sa Sveučilišta Illinois i Sveučilišta Nebraska-Lincoln analizirali su snimke mozga i prehrambene navike kod 100 volontera u dobi između 65 i 75 godina. Cilj je bio pronaći veze između određenih prehrambenih obrazaca i sporijeg starenja mozga.

Identificirali su dva različita tipa starenja mozga, pri čemu je sporije starenje povezano s unosom hranjivih tvari koje su slične onima iz mediteranske prehrane. Prethodne studije već su pokazale da je mediteranska prehrana jedna od najboljih za naše tijelo.

"Istraživali smo specifične biomarkere hranjivih tvari, poput profila masnih kiselina, za koje se u nutricionističkoj znanosti zna da potencijalno nude zdravstvene beneficije," kaže neuroznanstvenik Aron Barbey sa Sveučilišta Illinois. "Ovo se usklađuje s opsežnim istraživanjima koja pokazuju pozitivne zdravstvene učinke mediteranske prehrane, koja naglašava hranu bogatu ovim korisnim hranjivim tvarima."

Koje su to namirnice

Važno je napomenuti da istraživači nisu ovisili o samoprijavljenim podacima o prehrani sudionika. Umjesto toga, analizirali su uzorke krvi kako bi identificirali biomarkere hranjivih tvari, pružajući čvrste znanstvene dokaze o prehrambenim navikama starijih osoba.

Među korisnim biomarkerima identificirali su masne kiseline iz ribe i maslinovog ulja, antioksidanse poput vitamina E prisutnog u špinatu i bademima, te karotenoide, biljne pigmente iz mrkve i bundeve koji smanjuju upalu i štite stanice. Drugi koristan biomarker povezan s sporijim starenjem bio je kolin, prisutan u velikim količinama u žumanjcima, organima i sirovim sojinim zrncima.

Istraživači su procijenili starenje mozga pomoću MRI snimki mozga i kognitivnih testova. Ova kombinacija metoda omogućila im je da dobiju cjelovitu sliku mentalne agilnosti i konfiguracije neurona.

"Ovo nam omogućuje da izgradimo robusnije razumijevanje odnosa između ovih faktora," kaže Barbey. "Istovremeno ispitujemo strukturu, funkciju i metabolizam mozga, pokazujući direktnu vezu između ovih svojstava mozga i kognitivnih sposobnosti."

Sljedeći korak

Dokazi se gomilaju da prehrana igra značajnu ulogu u načinu na koji mozak stari. Svaka nova studija pruža više uvida o tome kako su naši mozgovi blisko povezani s ostatkom tijela i njegovim funkcijama.

Ova istraživanja predstavljaju trenutni uvid i nisu dovoljno sveobuhvatna da bi dokazala uzročno-posljedičnu vezu. Međutim, slične zaključke donijela je studija iz 2023. koja je pratila sudionike 12 godina i također pronašla vezu između mediteranske prehrane i manjeg kognitivnog pada.

Mnogi nisu ni svjesni tajnog svojstva kupusa: Liječnik otkrio što radi vašem zdravlju

Sljedeći korak tima je provođenje kliničkih ispitivanja kroz dulje vremensko razdoblje kako bi se vidjelo kako prehrana može utjecati na starenje mozga. Moguće je da bi jednostavne prilagodbe u prehrani mogle smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.

"Ova studija identificira određene obrasce biomarkera hranjivih tvari koji obećavaju i imaju povoljne veze s mjerama kognitivne izvedbe i zdravlja mozga," zaključuje Barbey.