Znanstvenici pale novi alarm: Nešto se opasno počelo događati s oceanima

Kao što je atmosferski kisik ključan za život ljudi i životinja, otopljeni kisik u vodi neophodan je za zdravlje slatkovodnih i morskih ekosustava. S obzirom na to da milijarde ljudi ovise o ovim ekosustavima za hranu i prihode, pad razine kisika u vodi je alarmantan.
Znanstvenici predlažu da se deoksigenacija vodenih tijela doda na popis 'planetarnih granica', koji trenutačno uključuje devet ključnih domena za održivost čovječanstva.
Do sada su na popisu planetarne granice kao što su klimatske promjene, zakiseljavanje oceana, oštećenje stratosferskog ozona, poremećaji u globalnim ciklusima fosfora i dušika, gubitak bioraznolikosti, korištenje slatke vode, promjene kopnenih sustava, opterećenje aerosolima i kemijsko onečišćenje.
Ekolozi, predvođeni Kevinom Roseom s Politehničkog instituta Rensselaer u SAD-u, naglašavaju da se deoksigenacija ne smije zanemariti kao važan planetarni proces.
"Deoksigenacija slatkovodnih i morskih ekosustava ozbiljan je problem," pišu autori. "Ona je ključna za ekološki i društveni integritet Zemlje, te utječe i reagira na druge planetarne granice."

Alarmantna situacija
Pad razine otopljenog kisika u vodi uzrokovan je višestrukim faktorima. Toplije vode zadržavaju manje otopljenog kisika, a emisije stakleničkih plinova dodatno podižu temperature zraka i vode, smanjujući sposobnost površinskih voda da zadrže kisik. Kisik se također može brzo potrošiti zbog rasta algi i bakterija potaknutog priljevom hranjivih tvari iz poljoprivrednih gnojiva, kanalizacije i industrijskog otpada.
U ekstremnim slučajevima, nedostatak kisika može dovesti do masovnog uginuća mikroba, što često povlači za sobom i veće organizme. Mikroorganizmi koji ne ovise o kisiku tada se razmnožavaju, smanjujući količinu svjetlosti i ograničavajući fotosintezu, stvarajući zagušujući ciklus poznat kao eutrofikacija.
Deoksigenacija je također potaknuta rastućom razlikom u gustoći između slojeva u vodenom stupcu. Zagrijavanje površinskih voda i otapanje leda smanjuju površinski salinitet u oceanima, ograničavajući vertikalno kretanje vode bogate kisikom. Ove promjene devastiraju vodene ekosustave, od kojih mnogi ovise o hrani, vodi, prihodima i dobrobiti ljudi.
Autori pozivaju na globalni napor za praćenje i istraživanje deoksigenacije vodenih tijela te političke mjere za sprječavanje ovog problema: "Smanjenje emisije stakleničkih plinova, otjecanja hranjivih tvari i unosa organskog ugljika moglo bi usporiti ili preokrenuti deoksigenaciju," navode autori.
"Uključivanje deoksigenacije u okvir planetarnih granica pomoći će usmjeravanju napora prema rješavanju ovog kritičnog problema."