Znanstvenici pronašli način da zaustave baš sve klimatske promjene: 'Lansirali bi to u atmosferu'
U borbi protiv klimatskih promjena, tim znanstvenika predložio je inovativnu, ali kontroverznu ideju – raspršivanje dijamantne prašine u atmosferu kako bi se reflektiralo sunčevo zračenje i time smanjilo zagrijavanje planeta. Ovaj pristup, poznat kao stratosferska aerosolna injekcija (SAI), mogao bi sniziti globalnu temperaturu za 1,8 stupnjeva Fahrenheita (1 stupanj Celzijusa), tvrde istraživači.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Environmental Research: Climate, znanstvenici su modelirali učinke korištenja dijamantnih čestica u stratosferi, sloju atmosfere između 12 i 50 kilometara iznad Zemlje. Rezultati pokazuju da bi 5,5 milijuna tona dijamantne prašine godišnje moglo postići željeni učinak hlađenja, zahvaljujući iznimno reflektivnim svojstvima dijamanata.
„Dijamantne čestice ne uzrokuju zagrijavanje stratosfere niti ometaju globalne vremenske obrasce, što ih čini idealnim materijalom za ovu svrhu,“ izjavio je Sandro Vattioni, istraživač eksperimentalne atmosferske fizike na ETH Zurichu.
Za razliku od sumporovih aerosola, koji su ranije istraživani, dijamantna prašina ne apsorbira toplinu niti stvara negativne učinke na cirkulaciju u troposferi, sloju atmosfere bližem Zemlji. Sumporovi aerosoli, iako učinkoviti u reflektiranju sunčevog zračenja, mogu izazvati poremećaje u globalnim oborinama i vjetrovima.
Inspiracija iz vulkanskih erupcija
Ideja za SAI dolazi iz prirodnih fenomena poput vulkanskih erupcija. Kada vulkani izbacuju velike količine sumporovog dioksida u atmosferu, ovaj plin stvara čestice koje reflektiraju sunčevo zračenje i privremeno hlade planet. No, Vattioni ističe da sumporov dioksid ima niz nuspojava koje dijamantna prašina ne bi imala.
„Dijamanti su toliko reflektivni i stabilni da se ne spajaju u veće nakupine, što je problem kod drugih materijala,“ dodao je Vattioni.
Veliki troškovi i otvorena pitanja
Iako dijamanti nude učinkovito rješenje, njihova upotreba dolazi s golemim financijskim izazovima. Prema procjenama, godišnji troškovi korištenja sumporovih aerosola od 2035. do 2100. iznosili bi 18 milijardi dolara. No, trošak dijamantne strategije bio bi znatno veći – oko 175 bilijuna dolara tijekom 65 godina.
Vattioni priznaje da tim nije razmatrao ekonomske i logističke aspekte ove ideje: „Nismo ulazili u pitanje troškova niti kako bi se dijamanti eksploatirali, ali očito su to ključni faktori za procjenu izvedivosti.“
Kritike i potencijalne koristi
SAI je kontroverzna metoda u znanstvenoj zajednici. Mnogi stručnjaci upozoravaju na moguće nepredvidive posljedice i smatraju da takva istraživanja odvlače sredstva od drugih klimatskih inicijativa.
„Postoji opasnost od ignoriranja potencijalne tehnologije koja bi mogla ublažiti rizike,“ odgovara Vattioni. „SAI nije rješenje za klimatske promjene, ali bi nam mogla kupiti dragocjeno vrijeme.“
On upozorava na rizik od prelaska nepovratnih klimatskih i ekoloških prijelomnih točaka, ističući kako bi ova tehnologija mogla pomoći dok svijet ne postigne ciljeve smanjenja emisija na nulu.
Mogućnost, ali ne i trajno rješenje
Dok je rasprava o geo-inženjerskim strategijama poput SAI-a tek na početku, ideja o dijamantnoj prašini donosi novu dimenziju u borbi protiv klimatskih promjena. Iako su troškovi i logistički izazovi ogromni, znanstvenici upozoravaju da zanemarivanje takvih opcija može dovesti do još većih rizika za planet.
Za sada, dijamantna prašina ostaje teorijsko rješenje, ali i podsjetnik na hitnost i kreativnost potrebnu u borbi za očuvanje naše budućnosti.
