Znanstvenici proučavali Beethovenov DNK i došli do zapanjujućeg saznanja: Pogledajte od čega je preminuo
Jednog olujnog ponedjeljka u ožujku 1827. godine, njemački skladatelj Ludwig van Beethoven preminuo je nakon duge bolesti. Od božićnih praznika prethodne godine ležao je u krevetu, napadnut žuticom, udovi i trbuh mu otečeni, a svaki dah mu je predstavljao borbu.
Dok su njegovi suradnici obavljali posao sortiranja osobnih stvari, otkrili su dokument koji je Beethoven napisao četvrt stoljeća ranije - oporuku u kojoj moli da se javnosti predoče detalje o njegovom stanju.
Danas nije tajna da je jedan od najvećih glazbenika koje je svijet ikada poznavao bio funkcionalno gluh u svojim srednjim 40-ima. Bio je to tragični paradoks koji je Beethoven želio pojasniti ne samo s osobnog stajališta, već i medicinskog.
Gotovo dva stoljeća nakon Beethovenove smrti tim istraživača krenuo je ispunjavati njegovu oporuku na načine koje bi on nikada nije mogao sanjati, genetičkom analizom DNK u autentificiranim uzorcima njegove kose.
Genetička analiza
"Naš primarni cilj bio je rasvijetliti Beethovenove zdravstvene probleme, koji uključuju progresivni gubitak sluha, počevši u srednjim i kasnim 20-ima i na kraju dovodeći do funkcionalne gluhoće do 1818. godine", objasnio je biokemičar Johannes Krause iz Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju u Njemačkoj u priopćenju za medije 2023. godine, kada su rezultati otkriveni.
Primarni uzrok tog gubitka sluha nikada nije bio poznat, čak ni njegovom osobnom liječniku dr. Johannu Adamu Schmidtu. Ono što je počelo kao tinitus u njegovim 20-ima polako je ustupilo mjesto smanjenoj toleranciji na glasnu buku, a konačno i gubitku sluha u višim tonovima, efektivno okončavajući njegovu karijeru kao izvođača.
Za glazbenika, ništa ne bi moglo biti ironičnije. U pismu upućenom svojoj braći, Beethoven je priznao da je "beznadno pogođen", do te mjere da je razmatrao i oduzeti si život. Nije bio samo gubitak sluha s kojim se skladatelj morao nositi u odrasloj dobi. Od najmanje 22. godine navodno je patio od teških bolova u trbuhu i kroničnih napada proljeva.
Trovanje
Šest godina prije svoje smrti pojavili su se prvi znakovi bolesti jetre, bolesti koja se smatra odgovornom, barem djelomično, za njegovu smrt u relativno mladoj dobi od 56 godina. Ipak 2007. godine forenzička istraga provedena na njegovoj kosi, to jest, za koju se vjerovalo da je Beethovenova, sugerirala je da je trovanje olovom moglo ubrzati njegovu smrt, ako ne i biti konačno odgovorno za simptome koji su odnijeli njegov život.
S obzirom na kulturu pijenja iz olovne posude i medicinske tretmane tog vremena koji su uključivali upotrebu olova, to nije nimalo iznenađujuće. Međutim, najnovije istraživanje, objavljeno u ožujku 2023., opovrgava tu teoriju, otkrivajući da kosa nikada nije potjecala od Beethovena, već od nepoznate žene.
Još važnije, nekoliko pramenova koji su potvrđeni da su vjerojatnije od glave skladatelja, pokazuju da je njegova smrt vjerojatno rezultat infekcije hepatitisom B, i stanjem koje se veže uz tu bolest.
Što se tiče njegovih drugih stanja?
"Nismo mogli pronaći definitivan uzrok Beethovenove gluhoće ili gastrointestinalnih problema", rekao je Krause. Ostala su, dakle, samo pitanje... Odakle je dobio hepatitis? Kako je pramen kose žene prošao kao Beethovenova vlas stoljećima? I što se krije iza njegovih bolova u trbuhu i gubitka sluha?
S obzirom na to da se tim inspirirao Beethovenovom željom da svijet shvati njegov gubitak sluha, to je nepovoljan ishod. Iako je među njegovim genima bilo još jedno iznenađenje. Daljnje istraživanje usporedbe Y kromosoma u uzorcima kose s onima modernih srodnika koji potječu od Beethovenove očeve linije ukazuje na neslaganje. To sugerira izvanbračnu seksualnu aktivnost u generacijama koje su prethodile rođenju skladatelja.
"Ovaj nalaz sugerira događaj izvanbračna očinstva između začeća Hendrika van Beethovena u Kampenhoutu, u Belgiji oko 1572. godine i začeća Ludwiga van Beethovena sedam generacija kasnije 1770. u Bonnu, Njemačka", rekao je Tristan Begg, biološki antropolog na Sveučilištu Cambridge u Velikoj Britaniji, prenosi Science Alert.
