Upravo se to dogodilo u planetarnoj znanosti, gdje su istraživači po prvi put uspjeli zaviriti duboko u jedan od najpoznatijih meteorita na svijetu, bez rezanja i uništavanja uzorka. Rezultati tog istraživanja bacaju novo svjetlo na povijest Marsa i količinu vode koja je nekada postojala na njegovoj površini.

Meteorit s Marsa star gotovo koliko i Sunčev sustav

U središtu istraživanja nalazi se meteorit NWA 7034, poznat i kao Crna ljepotica. Riječ je o fragmentu Marsa koji je na Zemlju stigao nakon snažnog udara u Crveni planet. Znanstvenici procjenjuju da se sastoji od materijala starog oko 4,48 milijardi godina, što ga svrstava među najstarije poznate marsovske uzorke u Sunčevu sustavu.

Osim iznimne starosti, meteorit je poznat i po svojem izgledu, zbog čega je i dobio ime „Crna ljepotica“. Upravo ta kombinacija znanstvene i estetske vrijednosti učinila ga je jednim od najcjenjenijih meteorita ikada pronađenih.

Evo gdje 'nestaju' čarape iz perilice rublja: Postoji jednostavan način na koji to možete spriječiti

Kraj rezanja i drobljenja: CT tehnologija mijenja pravila

Dosadašnja istraživanja zahtijevala su drastične metode – znanstvenici su morali rezati, drobiti ili kemijski otapati dijelove meteorita kako bi analizirali njegov sastav. No, novi rad autorice Estrid Naver s Tehničkog sveučilišta u Danskoj, dostupan u predtisku na arXivu, pokazuje da to više nije nužno.

Istraživački tim primijenio je kompjutoriziranu tomografiju (CT) kako bi meteoritu „zavirili pod kožu“ bez njegova oštećivanja. Koristili su dvije vrste CT skeniranja: rendgenski CT, koji je učinkovit u detekciji gustih materijala poput željeza i titana, te neutronski CT, rjeđu, ali iznimno moćnu metodu, piše Science Alert.

Zašto su neutroni ključni?

Za razliku od rendgenskih zraka, neutronski CT koristi neutrone koji lakše prolaze kroz guste materijale i, što je najvažnije, iznimno su osjetljivi na vodik – ključni element vode. Upravo ta sposobnost omogućila je znanstvenicima da otkriju nešto što ranije nije bilo moguće vidjeti bez uništavanja uzorka.

Iako je analiziran samo mali, prethodno polirani komad meteorita, veličine otprilike nokta, rezultati su bili iznenađujući.

Otkriveni neobični „klasti“ bogati vodom

Skeniranjem su znanstvenici uočili takozvane klaste – male fragmente stijena zarobljene unutar veće stijene. Sama njihova prisutnost nije bila iznenađenje, jer se već desetljećima zna da je Crna ljepotica nastala spajanjem različitih stijena tijekom snažnog udara na Marsu.

No, ono što je novo jest vrsta klastova koju su CT skeneri otkrili. Riječ je o vodikom bogatim željeznim oksihidroksidima, poznatim kao H-Fe-ox klasti. Oni čine tek oko 0,4 posto volumena analiziranog uzorka, ali njihov kemijski sastav znači da u sebi sadrže čak do 11 posto ukupne količine vode prisutne u tom dijelu meteorita.

Opet kruži jeziva teorija o onome što su pronašli u NASA-inoj misiji na Mjesecu prije 57 godina

Što to znači za povijest Marsa?

Crna ljepotica ukupno sadrži oko 6000 dijelova na milijun (ppm) vode, što je iznimno visoka vrijednost za planet koji danas djeluje gotovo potpuno suh. Još važnije, ovi rezultati nadopunjuju nedavna otkrića vodenih tragova u krateru Jezero, koje je zabilježio rover Perseverance.

Iako potječu iz potpuno različitih dijelova Marsa, povezanost uzoraka sugerira da je na površini planeta prije nekoliko milijardi godina postojala raširena, vjerojatno tekuća voda.

Meteorit kao zamjena za misiju povratka uzoraka

Znanstvenici Crnu ljepoticu opisuju kao svojevrsnu „misiju povratka uzoraka u jednoj stijeni“. Isti nerazorni CT alati trebali su se koristiti i za buduće uzorke vraćene s Marsa, budući da skeniranje može proći čak i kroz titansko kućište u kojem se uzorci pohranjuju.

No, zbog nedavnog otkazivanja tog programa, moglo bi proći mnogo vremena prije nego što takvi izravni planetarni uzorci budu dostupni za analizu.

Nada dolazi iz Kine

Unatoč tome, nada još postoji. Kineska misija povratka uzoraka s Marsa i dalje je u planu, što znači da znanstvenici možda ipak neće morati čekati desetljećima. Do tada, istraživanja postojećih marsovskih meteorita, uz primjenu nerazornih CT tehnika, ostaju najbolji način za produbljivanje razumijevanja povijesti Crvenog planeta.