Najnovije znanstveno istraživanje donosi zabrinjavajuće vijesti – oceani, naši najveći regulatori klime i života, opasno se približavaju točki koja bi mogla poremetiti ravnotežu cijelih ekosustava.

Znanstvenici iz Sjedinjenih Država i Velike Britanije objavili su kako su razine kiselosti u morima dosegnule granice koje ugrožavaju morski svijet, posebice organizme koji ovise o mineralu aragonitu – ključnom sastojku njihovih ljuštura i skeleta. 

Ta granica, poznata kao "planetarna granica zakiseljavanja oceana", do sada se određivala padom zasićenosti aragonita za 20 posto. Međutim, najnoviji podaci sugeriraju da bi tu granicu trebalo postaviti znatno ranije – na samo 10 posto, razinu koju su oceani već premašili prije više od dva desetljeća, piše Science Alert.

Prema kombiniranim rezultatima terenskih istraživanja i simulacija, čak 60 posto dubljih slojeva oceana već je izvan te sigurne zone, dok je 40 posto površinskih voda također prekoračilo dosadašnje limite.

Najosjetljivija područja uključuju polarne regije, gdje su promjene na površini najizraženije, dok se u dubljim slojevima najjače promjene bilježe uz zapadne obale Sjeverne Amerike i oko ekvatora. Helen Findlay iz Plymouth Marine Laboratory naglašava da su te promjene nevidljive oku, ali imaju snažan biološki učinak – od propadanja koraljnih grebena do prijetnje opstanku vrsta koje oblikuju školjke.

Zabrinjavajuća situacija

Do zakiseljavanja dolazi jer oceani apsorbiraju sve više ugljičnog dioksida iz zraka, što dovodi do kemijskih reakcija koje snižavaju pH vode. Posljedice su duboke: od urušavanja bioraznolikosti do gubitka ključnih staništa za morske vrste koje čine temelj hranidbenih lanaca.

"Zakiseljavanje ne utječe samo na površinu", ističe Findlay. "U dubljim slojevima, gdje živi golem broj vrsta, promjene su još dramatičnije. Posljedice mogu biti puno gore nego što se dosad mislilo."

Oceani su samo jedan od devet globalnih sustava koje znanstvenici koriste za mjerenje zdravlja planeta. Prema trenutnom stanju, čovječanstvo je već prešlo granice u šest od njih. Ako se potvrdi da smo i zakiseljavanje mora gurnuli preko ruba, to bi bio sedmi alarmni signal.

Klinički dijetetičar otkrio koja voda za piće je uvjerljivo najopasnija: 'Ta je najgora, nju izbjegavam koliko mogu'

Znanstvenici pozivaju na hitne mjere – kako zaštitne politike za još uvijek stabilna područja, tako i konkretne intervencije ondje gdje su promjene već uzele maha. Steve Widdicombe iz PML-a upozorava da se ne radi samo o okolišu: "Ova kriza ima i gospodarsku dimenziju. Turizam, ribarstvo, industrija školjaka – sve su to sektori koji ovise o zdravim morima. Odgađanje reakcije nije luksuz koji si možemo priuštiti."

Zakiseljavanje oceana možda nije odmah vidljivo, ali njegovi učinci polako, ali sigurno mijenjaju lice našeg planeta.