Japanski Nacionalni institut za polarna istraživanja (NIPR) izdao je ozbiljno upozorenje: arktički morski led dostigao je rekordno nisku razinu nakon neobično visokih temperatura u dvama ključnim područjima. Godišnji zimski maksimum arktičkog leda – točka u godini kada bi pokrivenost ledom trebala biti najveća – sada je manji nego ikad od kada su satelitska promatranja započela 1979. godine.

Na svom najvećem izmjerenom opsegu, zabilježenom 13. ožujka, led je prekrivao 13,76 milijuna četvornih kilometara. To je tek neznatno manje od prethodnog rekordno niskog maksimuma iz ožujka 2025. godine, kada je pokrivenost ledom bila šest posto ispod prosjeka za razdoblje od 1991. do 2010. U usporedbi s tim prethodnim rekordom, arktički ledeni pokrivač bio je ove godine manji za čak 30.000 četvornih kilometara.

Zašto se led nije ni formirao? Krivci su tople temperature u Rusiji i Kanadi

Istraživači uzrok rekordno niskog maksimuma pronalaze u neobično visokim temperaturama u Ohotskom moru u blizini Rusije te u Baffinovu zaljevu uz sjeverni obalni pojas Kanade. U tim je područjima led jednostavno „propustio" rasti u mjeri u kojoj bi trebao.

Podatke su prikupili pomoću satelita SHIZUKU japanske svemirske agencije, a analizom su potvrđeno utvrđeno da su temperature u tim područjima između siječnja i veljače bile znatno iznad normalnih vrijednosti, što je ozbiljno otežalo nastanak leda. Uz to, jaki jugoistočni vjetrovi u kombinaciji s toplom vodom u Ohotskom moru doveli su do toga da je opseg leda počeo opadati već 19. veljače – dakle usred zime. Usporedba stanja ledenog pokrivača s godišnjim prosjekom za 2010. godinu jasno otkriva razmjere problema: granica arktičkog leda bila je u ožujku 2026. nekoliko kilometara niže nego što je bila 2010., posebice u Ohotskom moru i Baffinovu zaljevu.

„Točka bez povratka": što NIPR poručuje svijetu?

U svojoj izjavi NIPR navodi: „Postoje zabrinutosti da bi promjene arktičkog morskog leda mogle dosegnuti točku bez povratka usred napredujućeg globalnog zatopljenja, što bi potencijalno pokrenulo niz posljedica diljem globalnog klimatskog sustava."

Arktički morski led inače raste tijekom zime na sjevernoj hemisferi, šireći se između listopada i ožujka, a potom se prirodno topi od travnja do rujna. Međutim, u zimskom razdoblju od 2025. do 2026. godine, opseg arktičkog leda ostao je na niskim razinama kroz cijelu sezonu, što je kulminiralo rekordno niskim zimskim maksimumom u ožujku.

Hoće li Arktik ostati bez leda? Simulacije daju zabrinjavajući odgovor

Znanstvenici već dugo upozoravaju da globalno zatopljenje ugrožava opstanak morskog leda u Arktičkom oceanu. Dosadašnje studije upućivale su na to da bi prva godina u kojoj bi led ljeti potpuno nestao mogla doći već sljedeće, 2027. godine. Koristeći 300 računalnih simulacija, znanstvenici su predvidjeli da je pojava prvog dana bez leda na Arktiku zajamčena unutar devet do dvadeset godina – neovisno o tome kako se budu mijenjale emisije stakleničkih plinova. Pritom je čak devet od tih 300 simulacija pokazalo da bi dan bez leda mogao nastupiti već 2027. godine, bez obzira na to što će čovječanstvo poduzeti.

Iznenađujuće otkriće: led se topi sporije – ali to nije nužno dobra vijest

Posebno istraživanje Sveučilišta u Exeteru iz prošle godine donijelo je naizgled pozitivnu vijest: Arktik se u posljednjih dvadesetak godina topi sporijim tempom nego ranije. Od 1979. do 2024. led je nestajao brzinom od 2,9 milijuna kubičnih kilometara po desetljeću, dok je u razdoblju od 2010. do 2024. ta brzina pala na svega 0,4 milijuna kubičnih kilometara po desetljeću – sedam puta manje.

No, to usporavanje ne treba tumačiti kao razlog za optimizam. Znanstvenici upozoravaju da će to privremeno usporavanje vjerojatno potrajati još samo pet do deset godina, a zatim će uslijediti „brže od prosječno" topljenje morskog leda.

Zašto je arktički led toliko važan za cijeli planet?

Morski led, koji već pluta na oceanu, svojim topljenjem ne utječe izravno na razinu mora. Međutim, ima ključnu ulogu u reguliranju temperature atmosfere i oceana. Kako NIPR ističe: „Morski led kritična je sastavnica klimatskog sustava; njegove fluktuacije mogu utjecati na obrasce ekstremnog vremena i morske ekosustave."

Bez reflektirajućeg ledenog pokrivača, arktički bi oceani upijali znatno više sunčeve energije, što bi destabiliziralo ravnotežu globalnih vremenskih sustava i pridonijelo podizanju razine mora jer bi se toplija voda širila.

Dr. Céline Heuzé sa Sveučilišta u Göteborgu ranije je za Daily Mail izjavila da bi to „izazvalo ekstremnije vremenske prilike tijekom cijele godine". Dodala je plastičan opis moguće budućnosti: „Pomislite na hladne valove s temperaturama od minus 20 stupnjeva Celzijusa koji dosežu sve do Italije, ili pak na toplinske valove nad sjevernom Europom i šumske požare diljem Skandinavije."