Premisa popularne videoigre i TV serije The Last of Us možda djeluje kao znanstvena fantastika – gljiva koja mutira uslijed klimatskih promjena i pretvara ljude u nasilne zombije – no znanost iza tog koncepta nije u potpunosti neutemeljena. Naime, stvarni znanstvenici već godinama upozoravaju na alarmantno širenje gljivičnih patogena, potaknuto globalnim zatopljenjem i promjenama okoliša.

U novom istraživanju koje još nije prošlo stručnu recenziju, znanstvenici iz Ujedinjenog Kraljevstva analizirali su potencijalno širenje tri vrste gljiva roda Aspergillus: Aspergillus fumigatus, Aspergillus flavus i Aspergillus niger. Istraživanje koristi klimatske modele do 2100. godine i pokazuje kako bi se ove gljive mogle širiti prema sjeveru, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za ljudsko zdravlje i poljoprivredu.

U Europi bi do 2040. moglo biti izloženo 10 milijuna ljudi

Prema simulacijama iz studije, širenje A. fumigatusa moglo bi se u Europi povećati za čak 77,5 posto u sljedećih 15 godina, što bi izložilo dodatnih 9 milijuna ljudi riziku od infekcija. Kod A. flavusa, koji preferira toplija područja, širenje bi moglo doseći 16 posto, s potencijalno 1 milijunom ljudi dodatno izloženih.

Za A. niger, situacija je stabilnija, s manje izraženim promjenama u predviđanjima za sljedeće desetljeće. No znanstvenici upozoravaju da bi se ukupna izloženost ljudske populacije ovim gljivama do 2100. godine ipak mogla smanjiti, jer će neke regije postati previše tople za njihovo preživljavanje.

Ipak, prava prijetnja leži u širenju gljiva na nova područja, uključujući one s populacijama posebno ranjivim zbog oslabljenog imuniteta, ali i potencijalno zdrave ljude, kako se vrste budu prilagođavale novim uvjetima.

Gljive nisu samo prijetnja ljudima – uništavaju i usjeve

Riječ nije samo o ljudskom zdravlju. Gljivične infekcije, poput onih koje uzrokuje Aspergillus, mogu uništiti velike količine poljoprivrednih kultura, dodatno pogoršavajući izazove u globalnoj prehrambenoj sigurnosti pod pritiskom klimatskih promjena.

"Promjene u čimbenicima okoliša, poput vlažnosti i ekstremnih vremenskih uvjeta, mijenjat će staništa i potaknuti prilagodbu i širenje gljiva", objašnjava Norman van Rhijn, okolišni mikolog sa Sveučilišta u Manchesteru.

"Gljive su još uvijek nedovoljno istražene u usporedbi s virusima i parazitima, ali naše karte jasno pokazuju da će gljivični patogeni vjerojatno imati sve veći utjecaj diljem svijeta", dodaje van Rhijn.

Candida auris kao dodatno upozorenje

Znanstvenici podsjećaju i na slučaj gljive Candida auris, poznate po tome što uzrokuje teške infekcije i otporna je na više vrsta lijekova. Ona se već ubrzano širi kako se globalne temperature povećavaju, a sve više gljiva moglo bi krenuti istim putem.

Iako se uglavnom raspravlja o negativnim aspektima, istraživači upozoravaju da ne smijemo zaboraviti korisne uloge koje gljive imaju u ekosustavima, uključujući reciklažu ugljika i hranjivih tvari. Klimatske promjene, međutim, remete tu ravnotežu, stvarajući nove prijetnje koje tek počinjemo razumijevati.

"Podizanje svijesti i razvoj učinkovitih mjera protiv gljivičnih patogena bit će ključno za ublažavanje posljedica koje nas čekaju", zaključuje van Rhijn.

Ova studija još nije službeno objavljena u znanstvenom časopisu, ali je dostupna na platformi za preliminarna istraživanja Research Square, gdje je mogu pregledavati i komentirati drugi stručnjaci iz područja.