Nova velika međunarodna analiza objavljena u medicinskom časopisu The Lancet upozorava na 17 ozbiljnih prijetnji globalnom zdravlju koje bi tijekom ovog stoljeća mogle ostaviti goleme posljedice. Među njima su klimatske promjene, zagađenje zraka, otpornost mikroorganizama na lijekove i nuklearni sukob, ali i pretilost, nejednakost prihoda te nedovoljno obrazovanje. Istraživači upozoravaju da dva posebno opasna scenarija, zlonamjerna umjetna inteligencija i nuklearni rat koji bi izazvao glad, nose potencijal za izumiranje čovječanstva. Ipak, naglašavaju da se velik dio predvidive štete može spriječiti ako vlade i međunarodna zajednica počnu djelovati na vrijeme.

Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je koliko brzo globalna kriza može razotkriti slabosti zdravstvenih sustava i međunarodne suradnje. Unatoč tehnološkom napretku i dostupnosti znanstvenih spoznaja, svijet nije uvijek spreman odgovoriti na prijetnje koje mogu istodobno pogoditi milijune ljudi.

Upravo se time bavi opsežna međunarodna analiza objavljena u medicinskom časopisu The Lancet. Tim desetaka znanstvenih stručnjaka procijenio je 17 velikih prijetnji globalnom zdravlju tijekom 21. stoljeća, nastojeći utvrditi koliko bi se smrti, bolesti i invaliditeta moglo izbjeći do kraja stoljeća.

Glavna je poruka istraživanja ozbiljna, ali ne i beznadna: čovječanstvo ima mogućnost ublažiti posljedice velikih katastrofa, no za to su potrebni pravodobno djelovanje, dugoročno planiranje i ulaganja u zdravstvene sustave, znanost i nove tehnologije.

„Zapanjujuće nije samo koliko su te prijetnje velike, nego i činjenica da čovječanstvo još uvijek ima mogućnost nešto poduzeti”, izjavio je Christopher J. L. Murray, liječnik i zdravstveni ekonomist sa Sveučilišta Washington te supredsjedatelj Komisije časopisa The Lancet za globalne prijetnje zdravlju u 21. stoljeću.

„Odluke koje čelnici donose danas, u svih 17 područja katastrofalnih prijetnji, oblikovat će zdravlje i dobrobit sljedeće generacije”, upozorio je Murray.

Kako su znanstvenici mjerili razmjere prijetnji?

Istraživači su koristili matematičko modeliranje kako bi procijenili koliko bi se smrti i slučajeva bolesti ili invaliditeta potencijalno moglo izbjeći u razdoblju od 2025. do 2100. godine. Za usporedbu su primijenili pokazatelj koji se u javnom zdravstvu naziva godinama života prilagođenima invaliditetu, odnosno DALY.

Taj pokazatelj obuhvaća ukupno vrijeme koje stanovništvo gubi zbog prerane smrti ili života s bolešću, ozljedom odnosno invaliditetom. Jednostavnije rečeno, jedna DALY jedinica odgovara jednoj izgubljenoj godini zdravog života.

Takav način mjerenja omogućuje znanstvenicima da procijene koliko bi zdravstvenog opterećenja moglo biti spriječeno ako se određeni rizik smanji ili ako se uspješno provedu preventivne mjere.

„Procjene pokazuju koliki bi se gubitak zdravlja mogao izbjeći u svakom pojedinom području”, objasnio je Murray.

Pritom nisu sve prijetnje jednako prisutne u sadašnjosti. Neke već danas uzrokuju goleme zdravstvene probleme, dok druge predstavljaju ozbiljnu opasnost ako se određeni scenariji doista ostvare.

Istraživači ističu da se procjene temelje na modelima i usporedbi mogućih ishoda. One stoga ne predstavljaju sigurna predviđanja budućnosti, nego procjenu razmjera štete koja bi se mogla izbjeći ovisno o odlukama i djelovanju društva.

Dvije prijetnje koje bi mogle dovesti do izumiranja čovječanstva

Među analiziranim opasnostima znanstvenici su izdvojili dva posebno zabrinjavajuća scenarija kojima su pripisali potencijal za izumiranje čovječanstva do 2100. godine, iako procjenjuju da je vjerojatnost njihova ostvarenja razmjerno mala.

Prvi je zlonamjerna uporaba umjetne inteligencije, uključujući mogućnost njezine primjene u razvoju novih bioloških oružja. Drugi je nuklearni sukob koji bi mogao izazvati nuklearnu glad, odnosno katastrofalne poremećaje u proizvodnji i dostupnosti hrane s posljedicama za stanovništvo diljem svijeta.

„To su zlonamjerna umjetna inteligencija, uključujući njezinu uporabu za stvaranje novih bioloških oružja, te nuklearni sukob koji bi izazvao nuklearnu glad”, navode istraživači u svojem izvješću.

Autori su razmatrali i druge događaje koji bi u teoriji mogli ugroziti opstanak čovječanstva, poput udara asteroida i erupcije supervulkana. Međutim, te scenarije nisu uključili među ključne prijetnje u svojoj procjeni jer je vjerojatnost da se ostvare tijekom ovog stoljeća ocijenjena kao vrlo niska.

Slična je odluka donesena i u vezi s mogućim stvaranjem takozvanog zrcalnog života. Riječ je o hipotetskom obliku života čije biološke molekule imaju zrcalnu strukturu u odnosu na one koje postoje u prirodi. Takav organizam još nije stvoren, a iako se u teoriji razmatraju mogući rizici za ljudsko zdravlje, istraživači smatraju da je zasad prerano pouzdano kvantificirati njegove potencijalne posljedice.

Važno je pritom naglasiti da svrstavanje nekog scenarija među prijetnje s potencijalom za izumiranje ne znači da znanstvenici smatraju njegovo ostvarenje izglednim. Riječ je o upozorenju na moguće posljedice iznimno velikih razmjera, čak i kada je vjerojatnost njihova nastanka mala.

Još 15 prijetnji moglo bi uzrokovati golemi gubitak zdravih godina života

Nakon izdvajanja zlonamjerne umjetne inteligencije i nuklearnog sukoba, istraživači su identificirali još 15 velikih katastrofalnih rizika. Svaki od njih povezan je s više od milijardu potencijalno izbježivih DALY jedinica u razdoblju do 2100. godine.

Kako bi približili razmjere tih brojki, autori istraživanja usporedili su ih s pandemijom bolesti COVID-19.

„Za usporedbu, milijarda DALY jedinica odgovara dvjema pandemijama bolesti COVID-19”, navode istraživači, upozoravajući da je riječ o prijetnjama kojima se vlade i međunarodna zajednica moraju ozbiljno posvetiti.

Među tih 15 rizika nalaze se zagađenje zraka, otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove, pothranjenost djece, klimatske promjene i urušavanje međunarodnog financiranja zdravstvene pomoći.

Popis uključuje i konvencionalne oružane sukobe, prekomjernu konzumaciju alkohola, povišeni krvni tlak, nejednakost prihoda, nisku razinu obrazovanja, prirodne pandemije, pretilost, loše mentalno zdravlje, pušenje i nezdravo starenje.

Riječ je o vrlo različitim problemima, od zaraznih bolesti i kroničnih zdravstvenih tegoba do društvenih nejednakosti i sukoba. Ipak, istraživači naglašavaju da svi oni mogu dugoročno utjecati na zdravlje stanovništva te da se njihovi učinci često međusobno preklapaju i pojačavaju.

 

Pretilost se izdvaja kao najveće područje potencijalno izbježivog zdravstvenog opterećenja

Od 15 analiziranih prijetnji najveće potencijalno izbježivo zdravstveno opterećenje povezano je s pretilošću. Procjena obuhvaća zdravstvene posljedice visokog indeksa tjelesne mase, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti.

Prema modelima istraživača, razlika između najboljeg i najlošijeg scenarija do 2100. godine iznosi 23,1 milijardu DALY jedinica. Autori tu brojku uspoređuju s približno 46 pandemija bolesti COVID-19.

Drugim riječima, procijenjeni učinak pretilosti na zdravlje mogao bi se znatno smanjiti ako bi se ostvarili povoljniji uvjeti, ali bi posljedice mogle biti iznimno velike ako se zdravstveni rizici nastave razvijati nepovoljnim smjerom.

Pritom nije riječ samo o tjelesnoj masi kao izoliranom čimbeniku. Analiza obuhvaća i povezane probleme, uključujući nekvalitetnu prehranu i manjak tjelesne aktivnosti, koji mogu pridonijeti razvoju različitih kroničnih bolesti.

Ovakva procjena ne znači da se predviđa ostvarenje najgoreg scenarija. Ona pokazuje koliko bi se zdravstvenih posljedica potencijalno moglo izbjeći kada bi preventivne mjere i šire društvene promjene dovele do povoljnijih ishoda.

Obrazovanje i nejednakost prihoda također imaju golem utjecaj na zdravlje

Nakon pretilosti, među najvećim područjima potencijalno izbježivog zdravstvenog opterećenja nalaze se niska razina obrazovanja i nejednakost prihoda.

Istraživači navode da bi viša razina obrazovanja mogla smanjiti teret bolesti na dva načina. Prvi je izravan: obrazovanje može pridonijeti boljem zdravlju pojedinaca. Drugi je povezan s demografskim kretanjima jer se u projekcijama više razine obrazovanja povezuju i sa sporijim rastom stanovništva.

Nejednakost prihoda također se izdvaja kao važan čimbenik koji oblikuje zdravstvene ishode. Razlike u ekonomskim mogućnostima mogu utjecati na pristup zdravstvenoj skrbi, kvalitetnoj prehrani, obrazovanju i drugim uvjetima koji pridonose zdravlju.

Uvrštavanje tih čimbenika među najveće prijetnje pokazuje da se globalno zdravlje ne može promatrati samo kroz prizmu bolnica, lijekova i zaraznih bolesti. Na zdravlje stanovništva utječu i širi društveni uvjeti, zbog čega odgovori na te probleme zahtijevaju povezane mjere zdravstvene, obrazovne i socijalne politike.

Procijenjeni globalni gubitak do 2100. iznosi 246 milijardi DALY jedinica

Prema osnovnom scenariju koji su istraživači primijenili, ukupno globalno opterećenje bolestima i ozljedama u razdoblju od 2025. do 2100. godine iznosilo bi približno 246 milijardi DALY jedinica.

Autori tu brojku uspoređuju s otprilike 500 pandemija bolesti COVID-19, čime nastoje dočarati razmjere dugoročnog gubitka zdravlja koji se razmatra u njihovim projekcijama.

Ipak, postoji važna metodološka napomena. Budući da su zdravstvene posljedice pojedinih prijetnji izračunavane zasebno, te se procjene ne mogu jednostavno zbrojiti kako bi se dobio ukupan broj izgubljenih zdravih godina života. Takav bi izračun precijenio ukupno opterećenje jer se zdravstveni problemi kod pojedinaca mogu preklapati.

Primjerice, ista osoba može istodobno biti izložena posljedicama zagađenja zraka, pretilosti i povišenog krvnog tlaka. Kada bi se svaki rizik računao kao potpuno odvojen gubitak, isti bi se zdravstveni problem mogao uračunati više puta.

Zbog toga ukupnu procjenu od 246 milijardi DALY jedinica treba razumjeti kao pokazatelj razmjera globalnog zdravstvenog opterećenja prema osnovnom scenariju, a ne kao broj koji se može izravno uspoređivati sa zbrojem svih pojedinačnih prijetnji.

Prijetnje su povezane, pa rješenja ne mogu biti usmjerena samo na jedan problem

Jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja jest da se brojne prijetnje globalnom zdravlju međusobno isprepleću. Zbog toga njihovo rješavanje zahtijeva dugoročan i višedimenzionalan pristup, umjesto odvojenog djelovanja na svaki problem.

Primjerice, klimatske promjene mogu utjecati na dostupnost hrane i vode, dok društvena nejednakost može otežati pristup zdravstvenoj skrbi. Slično tome, sukobi mogu ugroziti zdravstvenu infrastrukturu i međunarodnu pomoć, a nedostatak financiranja može dodatno oslabiti sposobnost sustava da odgovori na epidemije i druge krize.

Takva povezanost znači da pojedinačne mjere, iako važne, neće nužno biti dovoljne za smanjenje ukupnog rizika. Uspješna strategija mora istodobno uzeti u obzir zdravstvene, gospodarske, društvene, tehnološke i okolišne čimbenike.

Autori zato predlažu tri ključna smjera djelovanja.

Prvi je da vlade izgrade zdravstvene sustave spremne za različite prijetnje i osiguraju njihovo stabilno financiranje. Takvi sustavi trebali bi imati kapacitete za pravodobno otkrivanje opasnosti, reagiranje na krize i održavanje osnovnih zdravstvenih usluga čak i kada su suočeni s velikim poremećajima.

Drugi je znatno povećanje ulaganja u revolucionarne inovacije, osobito u područjima zdravstva, klimatskih rješenja i tehnologije. Prema istraživačima, napredak u tim područjima mogao bi pridonijeti smanjenju rizika i razvoju učinkovitijih odgovora na prijetnje koje obilježavaju 21. stoljeće.

Treća preporuka odnosi se na uspostavu sustava pod nazivom „Pregled globalnih prijetnji zdravlju u 21. stoljeću”. Njegova bi zadaća bila kontinuirano pratiti rizike, ažurirati procjene i omogućiti da vlade i međunarodne institucije raspolažu pravodobnim informacijama o promjenama u razini opasnosti.

Takav bi sustav omogućio sustavnije praćenje prijetnji umjesto oslanjanja na povremene procjene, osobito u svijetu u kojem se zdravstveni, okolišni i tehnološki rizici brzo mijenjaju.

Urednici časopisa The Lancet pozivaju na širi pogled na globalno zdravlje

Uz istraživanje objavljen je i urednički komentar časopisa The Lancet, u kojem se ističe da je jedan od najvažnijih doprinosa Komisije promjena načina na koji se promatra globalno zdravlje.

„Možda je najvažniji doprinos ove Komisije to što globalno zdravlje pomiče izvan razmatranja pojedinačnih štetnih čimbenika”, napisali su urednici časopisa.

U komentaru upozoravaju da su prijetnje s kojima se čovječanstvo suočava brojne, složene i teško rješive. Upravo zbog toga smatraju da bi izvješće moglo potaknuti djelovanje na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini radi zaštite i jačanja budućnosti zdravlja i čovječanstva.

„Neugodna je stvarnost da su prijetnje s kojima se suočavamo brojne, složene i teške za rješavanje. Vjerujemo da ova Komisija može potaknuti međunarodno, regionalno i nacionalno djelovanje kako bi se zaštitila i ojačala budućnost zdravlja i čovječanstva. Da bismo to postigli, svi ćemo morati mnogo šire razmišljati o tome gdje se nalaze najveće prijetnje”, poručili su urednici.

Hoće li čovječanstvo uspjeti spriječiti najgore scenarije?

Istraživanje ne tvrdi da će se sve navedene katastrofe dogoditi, niti da se njihove posljedice mogu u potpunosti ukloniti. Njegova je svrha pokazati razmjere mogućeg zdravstvenog gubitka i područja u kojima bi pravodobno djelovanje moglo donijeti najveću korist.

Od zlonamjerne uporabe umjetne inteligencije i nuklearnog sukoba do pretilosti, zagađenja zraka i nejednakosti prihoda, prijetnje se razlikuju po svojoj prirodi i vjerojatnosti, ali sve zahtijevaju ozbiljno razmatranje. Neke su već sada vidljive u svakodnevnom životu, dok druge ostaju scenariji s potencijalno katastrofalnim posljedicama.

Ključna poruka znanstvenika jest da budućnost globalnog zdravlja nije unaprijed određena. Odluke o financiranju zdravstvenih sustava, ulaganju u inovacije, obrazovanju, prevenciji bolesti i međunarodnoj suradnji mogu utjecati na to koliko će ljudi u nadolazećim desetljećima živjeti zdravo.

Nalazi međunarodne analize objavljeni su u časopisu The Lancet. Autori pozivaju vlade i međunarodnu zajednicu da prijetnje promatraju kao međusobno povezane probleme te da počnu djelovati prije nego što se rizici pretvore u katastrofe velikih razmjera.