Kako se približava Valentinovo, mnogi razmišljaju o savršenoj večeri, ali i o jednoj čestoj zamci – neugodnim raspravama koje se mogu pojaviti već na prvom ili drugom spoju. Istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta Stanford sugeriraju da postoji iznenađujuće jednostavan način da se takve situacije ublaže, pa čak i pretvore u prednost: postavljanjem samo jednog pitanja.

Tim istraživača sa Stanforda otkrio je da, čak i kada se netko s nama ne slaže, pitanje poput: „Možeš li mi reći nešto više o tome zašto tako misliš?“ može znatno poboljšati način na koji nas ta osoba doživljava. Prema rezultatima istraživanja, osoba kojoj se postavi takvo pitanje osjeća manje negativnih emocija, postaje otvorenija prema suprotnim stavovima i čak počinje pozitivnije gledati na one koji imaju drugačije mišljenje.

U eksperimentima u kojima je sudjelovalo više od 100 studenata, ispitanici su bili suočeni s različitim stavovima, bilo putem online chata ili gledanjem videozapisa. Istraživači su primijetili da je već sam osjećaj da ih netko doista sluša potaknuo veću razinu pozitivnih emocija i interesa. Čak i kada se dvije strane nikada nisu usuglasile oko određene teme, činjenica da je netko tražio objašnjenje ključnih argumenata učinila je da se sudionici osjećaju cijenjeno i shvaćeno.

Spojevi i razlike u mišljenjima

Na spojevima, osobito u ranim fazama nove veze, razlike u stavovima mogu se pojaviti vrlo brzo. One mogu biti bezazlene, poput različitih filmskih ukusa, ali i ozbiljnije, primjerice rasprave o političkim ili društvenim pitanjima. Istraživanje sugerira da, umjesto da odmah objašnjavate zašto mislite suprotno, svom partneru postavite pitanje poput: „Volio bih čuti više o tome što te privlači tom stavu.“

Takav pristup pokazuje interes za osobu, a ne samo želju da se dokaže vlastita poanta. Time razgovor teče prirodnije, a sugovornik vas počinje doživljavati pozitivnije, pa čak i kao potencijalno poželjnijeg partnera.

Eksperiment sa studentima na Stanfordu

Istraživači Frances Chen, Julia Minson i Zakary Tormala proveli su niz eksperimenata s studentima koji su imali snažna mišljenja o različitim temama i otvoreno se nisu slagali s porukama suprotne strane. U jednom od eksperimenata, provedenom 2009. godine u Stanfordovu laboratoriju, sudjelovalo je 56 studenata koji su se svi protivili obveznim završnim ispitima kao uvjetu za diplomiranje.

Sudionici su smješteni u odvojene prostorije, procijenili su vlastite stavove o obrazovnim politikama, a zatim su sudjelovali u unaprijed programiranom online chatu s računalno generiranim sugovornikom koji je podržavao završne ispite. Kako bi ispitali učinak pokazivanja interesa, odgovor chatbota uključivao je pitanje poput: „Zanimljivo mi je to što govoriš. Možeš li mi reći više o tome zašto tako misliš?“

Kontrolna skupina, s druge strane, razmjenjivala je samo argumente bez ikakvih pitanja o suprotnim stavovima. Rezultati su pokazali da su studenti kojima su postavljena pitanja svojeg sugovornika ocijenili otvorenijim, sami su se osjećali spremnijima razmotriti suprotno mišljenje te su tipične pristaše te politike doživljavali manje negativno.

U zaključku objavljenom u časopisu Journal of Experimental Social Psychology, istraživači su napisali da „strane u sukobu, od zaraćenih država do ljutitih supružnika, često osjećaju frustraciju tijekom dijaloga ne samo zbog sadržajnih razlika u stavovima, nego i zato što imaju osjećaj da ih druga strana ne sluša s iskrenim interesom“. Dodali su i da „čak i kada suprotstavljene strane ne žele izraziti slaganje, osjećaj da su pritužbe primijećene i ozbiljno shvaćene može biti značajan ishod“.

Što kažu novija istraživanja o slušanju

Dodatnu potvrdu ovih zaključaka donijelo je zasebno istraživanje koje su 2020. godine proveli znanstvenici iz Izraela i Ujedinjenog Kraljevstva. Oni su otkrili da takozvano „visokokvalitetno slušanje“ može smanjiti predrasude i pristrane stavove kod osobe koja govori i koja je slušana. Visokokvalitetno slušanje opisano je kao potpuna uključenost u razgovor, pažljivo slušanje i pokazivanje razumijevanja kroz geste poput kimanja glavom ili postavljanja promišljenih dodatnih pitanja.

U tri eksperimenta u kojima je sudjelovalo ukupno 952 ispitanika, istraživači su zaključili da takvo slušanje prenosi iskren interes i poštovanje prema sugovorniku. Studija, također objavljena u časopisu Journal of Experimental Social Psychology, pokazala je da dobro slušanje jača dvije važne osobine kod govornika: samouvid, odnosno dublje razumijevanje vlastitih misli, osjećaja i pristranosti, te otvorenost prema promjenama, odnosno veću spremnost da preispitaju vlastite stavove.

Kako primijeniti ovo znanje u vezama

Kada je riječ o spojevima i novim vezama, istraživanja sugeriraju da odgovaranje iskrenim, kvalitetnim pitanjima, čak i na vrlo pristrane ili kontroverzne stavove, gradi povjerenje i bliskost mnogo učinkovitije od raspravljanja ili trenutnog odbacivanja tuđeg mišljenja. Ako partner na spoju iznese pristran stav, znanstvenici savjetuju da se oduprete porivu da odmah uzvratite suprotnim mišljenjem te umjesto toga pokažete znatiželju bez osuđivanja, primjerice rečenicom: „Stvarno me zanima, možeš li mi objasniti koja su iskustva oblikovala taj osjećaj kod tebe?“

Nakon toga važno je primijeniti vještine visokokvalitetnog slušanja, osvrnuti se na ono što čujete i izbjegavati prekidanje sugovornika. Studije su pokazale da takav pristup stvara okruženje u kojem se druga osoba osjeća cijenjeno, što često dovodi do toga da se više otvori, da vas doživljava simpatičnijima, a ponekad čak i da tiho preispita vlastite pretpostavke.

U konačnici, znanost poručuje da ponekad nije presudno pobijediti u raspravi, nego pokazati iskren interes. Jedno dobro postavljeno pitanje može napraviti razliku između neugodnog spoja i početka dublje povezanosti.