Ideja zvuči kao da je izašla iz znanstveno-fantastičnog romana, ali znanstvenici ozbiljno razmatraju slanje međuzvjezdane misije u središte crne rupe. Prema prijedlogu profesora Cosima Bambija s Fudanskog sveučilišta u Šangaju, plan je konstruirati sićušnu letjelicu tešku poput spajalice, koja bi pomoću lasera bila ubrzana gotovo do brzine svjetlosti.

Iako bi misija mogla trajati i do stotinu godina, znanstvenici vjeruju da bi mogla zauvijek promijeniti naše razumijevanje fizike — no po cijenu koja bi mogla doseći vrtoglavih trilijun britanskih funti, samo za sustav lasera.

Ključne prepreke: cijena i tehnologija koja još ne postoji

Unatoč ogromnim tehničkim i financijskim izazovima, profesor Bambi ostaje optimističan. U razgovoru za Daily Mail izjavio je:

"Tehnologija se može razviti, pitanje je samo vremena, novca i motivacije."

Upravo su crne rupe među najzagonetnijim pojavama u svemiru. Nastaju urušavanjem masivnih zvijezda, pri čemu se stvara točka ekstremne gustoće u kojoj gravitacija postaje toliko snažna da ni svjetlost ne može pobjeći. Zbog toga ih je iznimno teško proučavati jer ne emitiraju svjetlost ni zračenje.

Bambijev prijedlog, objavljen u znanstvenom časopisu iScience, predviđa slanje letjelice izravno u središte crne rupe kako bi se proučila sama struktura prostor-vremena.

Nanoletjelica – putnik budućnosti

Umjesto klasične letjelice koja koristi kemijsko gorivo, Bambi predlaže uporabu tzv. nanolektjelice — mikročipa pričvršćenog na veliku, laganu jedrilicu. Laseri sa Zemlje ili iz orbite ispaljivali bi fotone u jedro, gurajući letjelicu do trećine brzine svjetlosti.

Iako ovakva tehnologija zasad još ne postoji, Bambi smatra da bi trošak izgradnje takvog sustava mogao dramatično pasti:

"Ako koristimo današnju tehnologiju, trošak bi iznosio oko trilijun britanskih funti, što je daleko iznad budžeta bilo kojeg znanstvenog eksperimenta. Međutim, ako ekstrapoliramo tehnološki napredak iz proteklih 20 godina, cijena bi mogla pasti na oko milijardu funti u sljedećih 20 do 30 godina. To je razina koju već vidimo kod današnjih velikih svemirskih misija."

Gdje pronaći najbližu crnu rupu?

Najveća prepreka nije tehnologija, već priroda sama. Da bi misija bila izvediva, najbliža crna rupa trebala bi biti unutar 20 do 25 svjetlosnih godina od Sunčevog sustava. U tom slučaju, letjelici bi trebalo 70 do 80 godina da stigne do odredišta i još 20 do 25 godina da pošalje podatke natrag na Zemlju. Ukupno trajanje misije moglo bi doseći stoljeće — dugoročan, ali ne i nedostižan cilj.

"Ako se najbliža crna rupa nalazi unutar 40 do 50 svjetlosnih godina, misija bi bila tehnološki zahtjevnija, ali još uvijek moguća. No, ako je dalje od toga, misiju ćemo morati odbaciti", upozorava Bambi.

Trenutno je najbliža poznata crna rupa Gaia-BH1 udaljena 1.560 svjetlosnih godina — previše za današnje tehnološke mogućnosti. Međutim, teorije evolucije zvijezda sugeriraju da bi se neka crna rupa mogla skrivati puno bliže, u radijusu od 20 do 25 svjetlosnih godina. Pronalaženje takvog objekta zadatak je budućih astronomskih istraživanja, a profesor Bambi vjeruje da bi odgovore mogli imati u sljedećih pet do deset godina.

Znanstveni potencijal: testiranje Einsteinove teorije

Crne rupe stvaraju najsnažnija gravitacijska polja u svemiru, čineći ih savršenim laboratorijem za testiranje Einsteinove opće teorije relativnosti. Ta teorija predviđa kako prostor i vrijeme reagiraju na snažne gravitacijske sile, ali mnogi znanstvenici vjeruju da se u blizini crne rupe događa nešto što odstupa od tih predviđanja.

"Cilj misije bio bi testirati gravitacijsko polje oko crne rupe, usporediti mjerenja s teoretskim predviđanjima opće relativnosti i, nadamo se, otkriti određena odstupanja", objašnjava Bambi.

To bi moglo dati odgovore na neka od najvećih pitanja fizike: mijenjaju li se zakoni fizike u blizini crnih rupa i funkcioniraju li Einsteinove teorije pod najekstremnijim uvjetima u svemiru.

Misija stoljeća s potencijalom da preoblikuje znanost

Iako su troškovi ogromni, tehnologija još nije razvijena, a najbliža crna rupa još nije otkrivena, znanstvenici poput profesora Bambija vjeruju da se vrijedi upustiti u ovaj pothvat. Ako se sve kockice poslože, čovječanstvo bi moglo napraviti dosad najdublji prodor u srž svemira i zakona koji ga upravljaju.

Crne rupe već stoljećima fasciniraju znanstvenike i filozofe, a ova misija mogla bi konačno otkriti tajne koje se nalaze s onu stranu granica poznate fizike.