Iako je često uvriježeno mišljenje da znanost i religija stoje na suprotnim stranama, astrofizičar i inženjer zrakoplovstva Dr. Willie Soon sa Sveučilišta Harvard iznio je tvrdnju da bi matematička formula mogla poslužiti kao dokaz postojanja Boga.

Govoreći u emisiji Tucker Carlson Encounter, Dr. Soon je istaknuo da jedno od najvažnijih otkrića iz 1928. godine upućuje na namjerni dizajn svemira.

Antimaterija i "fino podešavanje" svemira

Ključni dio Soonove argumentacije temelji se na radu fizičara Paula Diraca, poznatog kao "otac antimaterije". Njegova revolucionarna jednadžba iz 1928. godine predvidjela je postojanje antimaterije, što je tada bilo potpuno neočekivano.

Soon se pritom oslanja na tzv. argument finog podešavanja, koji sugerira da su prirodni zakoni toliko precizno usklađeni da život ne bi mogao nastati pukim slučajem.

Naime, nakon Velikog praska trebale su nastati jednake količine materije i antimaterije. No, u stvarnosti, antimaterije ima znatno manje nego što bi se očekivalo, što otvara pitanje zašto nije došlo do potpunog poništenja materije i antimaterije.

Prema Dr. Soonu, taj nesrazmjer nije rezultat slučajnosti, već ukazuje na namjerni dizajn svemira.

Diracova jednadžba i matematička ljepota svemira

Znanstvenici su se već ranije susretali s problemima u opisivanju subatomskih čestica koje se kreću velikim brzinama. Dirac je pokušao povezati Einsteinovu poznatu jednadžbu E=mc² sa Schrödingerovom jednadžbom, koja opisuje ponašanje čestica na kvantnoj razini.

Međutim, prilikom izračuna dobio je neočekivan rezultat – postojanje elektrona s negativnom energijom. U to vrijeme, znanstvena zajednica nije razumjela značenje tog otkrića, ali Dirac je vjerovao u jednostavnost i eleganciju matematičkih zakona.

Već 1932. godine, samo nekoliko godina kasnije, znanstvenici su eksperimentalno potvrdili postojanje antimaterije, čime je Diracova teorija dobila čvrstu potvrdu.

Njegov rad postavio je temelje kvantne teorije polja, koja objedinjuje kvantnu mehaniku i teoriju relativnosti te omogućuje dublje razumijevanje zakona prirode.

"Bog je matematičar vrlo visokog reda"

Dirac nije bio sklon religijskim interpretacijama, ali je 1963. godine izrekao znakovitu misao o matematičkoj strukturi svemira:

"Jedna od temeljnih značajki prirode jest da su osnovni fizički zakoni izraženi kroz matematičke teorije velike ljepote i moći, a za njihovo razumijevanje potrebna je visoka razina matematike."

Zatim je dodao: "Možda bi se situacija mogla opisati riječima da je Bog matematičar vrlo visokog reda i da je koristio vrlo naprednu matematiku u stvaranju svemira."

Znanost i religija – sukob ili sinteza?

Dr. Soonova argumentacija nije usamljen slučaj. Filozofi Richard Swinburne i Robin Collins već su ranije isticali kako određene fundamentalne konstante u svemiru – poput jačine gravitacije, omjera mase protona i elektrona te kozmološke konstante – moraju biti precizno podešene da bi svemir mogao podržavati život.

Prema ovoj logici, i najmanje odstupanje u vrijednostima ovih konstanti rezultiralo bi svemirom u kojem život ne bi bio moguć.

Ovo stoljetno pitanje – jesu li zakoni svemira slučajni ili rezultat inteligentnog dizajna – i dalje izaziva burne rasprave među znanstvenicima i filozofima. Ako tvrdnje Dr. Soona imaju težinu, tada bi upravo matematika mogla biti ključni dokaz postojanja višeg bića.