Jedan znanstvenik tvrdi da stari Egipćani nisu bili graditelji, već samo nasljednici nečega daleko starijeg. Evo zašto se ta ideja širi internetom, ali i zašto joj se stručnjaci snažno protive.

Teorija o „supercivilizaciji“ prije Egipćana

Unatoč jasnom stavu većine stručnjaka da su piramide djelo starih Egipćana, teorije o njihovu podrijetlu ne prestaju. U radu naslovljenom „Piramide u Gizi: nasljeđe nepoznate civilizacije“, znanstvenik za antičke studije Antonio Ambrosio iznio je tvrdnju da Veliku piramidu u Gizi i okolne monumentalne građevine nije izgradila egipatska civilizacija, već mnogo starija i tehnološki naprednija „supercivilizacija“ koja je navodno postojala prije otprilike 12.000 godina.

Prema Ambrosiju, Egipćani su, umjesto da grade piramide od temelja, zatekli već postojeće strukture i kasnije ih prisvojili.

Zašto bi Egipćani „nazadovali“ u gradnji?

Jedan od ključnih argumenata ove teorije jest usporedba piramida. Smatra se da je Velika piramida u Gizi sagrađena prije otprilike 4.600 godina kao grobnica faraona Kufua iz Četvrte dinastije. No Ambrosio ističe da su manje piramide izgrađene kasnije tehnički i estetski inferiorne.

Tara je pretrpjela moždani udar pa nakon buđenja doživjela nemoguće: 'Počela sam tako pričati'

Ako su, kako se tvrdi, Egipćani bili sposobni izgraditi građevinu takvih razmjera i preciznosti, postavlja se pitanje: zašto tu razinu umijeća nikada nisu ponovili? Ambrosio to vidi kao dokaz da su kasnije piramide bile tek „nesavršeni pokušaji oponašanja“ nečega što je već postojalo.

Sfinga i tragovi kiše iz davne prošlosti

Posebno kontroverzan dio teorije odnosi se na Velika Sfinga. Ambrosio tvrdi da Sfinga pokazuje tragove erozije uzrokovane obilnim kišama, koje se u tom dijelu svijeta nisu dogodile tisućama godina.

Prema toj logici, Sfinga je već bila izložena snažnim oborinama u razdoblju prije nego što su Egipćani uopće započeli svoju civilizaciju, što bi dodatno poduprlo ideju o starijem podrijetlu kompleksa u Gizi, prenosi LadBible.

Što kaže arheologija?

Unatoč privlačnosti alternativnih teorija, arheološki dokazi govore drukčije. Iako još uvijek ne znamo svaki detalj o tome kako su piramide građene, National Geographic ističe da je riječ o iznimnom, ali ljudskom inženjerskom pothvatu.

Iskopavanja su otkrila:

zapise o lađarima koji su Nilom dovozili kamene blokove,

alate korištene za obradu kamena,

ostatke stoke kojom su hranjeni radnici koji su gradili piramide.

Sve to snažno upućuje na organiziranu, domaću gradnju, a ne na izgubljenu civilizaciju nepoznatog podrijetla.

U jezerima otkrivena drevna kemikalija: 'To je značajna prijetnja globalnoj stabilnosti'

Piramida kao povijesni dokument

Velika piramida i danas sadrži Kufuov sarkofag, iako su dragocjenosti koje su s njim bile pokopane vjerojatno opljačkane još u antičko doba. Zidovi grobnica u Gizi dodatno potvrđuju egipatsko podrijetlo kompleksa – prikazuju poljoprivrednike, stolare, svećenike i svakodnevni život tadašnjeg društva.

Egiptolog sa Sveučilišta Harvard, Peter Der Manuelian, ističe važnost tih prikaza:

„Gotovo svaka tema koju želite proučavati o faraonskoj civilizaciji dostupna je na zidovima grobnice u Gizi.“

Misterij koji i dalje fascinira svijet

Iako ideja o prastaroj supercivilizaciji zvuči intrigantno i redovito osvaja društvene mreže, znanstveni konsenzus zasad ostaje nepromijenjen: piramide su djelo starih Egipćana. No činjenica da još uvijek ne znamo sve o njihovoj gradnji ostavlja prostor za nova pitanja – i nove teorije.

Za one koji žele sami istražiti ovo čudo bez putovanja u Egipat, danas su dostupni i 3D virtualni obilasci koji nude detaljan pogled u jednu od najvećih zagonetki ljudske povijesti.