Čini se kako je znanost uspjela odgovoriti na ovaj mit i to dokazavši kako naši stereotipni mitovi uopće nisu netočni. Naime, najveća studija provedena u cilju odgovora na ovo pitanje bila je 2018. i proučavala je genetske predispozicije inteligencije. Tom je studijom dokazano kako inteligentniji ljudi imaju 30% veću učestalost nošenja naočala ili leća.

Prethodna je pretpostavka bila kako inteligentniji ljudi nose naočale ili leće zato što puno više čitaju i zbog toga im nakon nekog vremena trebaju pomagala za vid. Ipak, ova je studija pokazala kako je pitanje nošenja naočala/leća puno kompleksnije od toga jer je prilikom istraživanja ovoga pitanja otkriveno 40 genoma, do tada nepoznatih u znanosti, koji su iznimno važni utvrđivanje veze između nošenja naočala i inteligencije.

U studiji su sudionici iz tri postojeće skupine bili europskog porijekla u dobi između 16 i 102 godine. U toj skupini su oni koji su dobili više rezultate na testu inteligencije također pokazali kako imaju 28% veću vjerojatnost za nošenje naočala ili leć te 32% veću vjerojatnost za kratkovidnost. 

Osim veće vjerojatnosti kod inteligentnijih ljudi zabilježena je manja vjerojatnost za razvoj hipertenzije, srčanog udara, angine, raka pluća i osteoartritisa. Uz to, vjerojatnost kako će inteligentnije osobe biti depresivne bila je 30% manja, a uz to je zabilježena i 17% veća vjerojatnost duljeg životnog vijeka. 

Valja napomenuti kako je jedna od najvećih mana ove studije to što je provedena samo na sudionicima europskog podrijetla. 

Cijelu studiju možete pročitati u Nature Communications.