Kada je Kina 2006. godine dovršila izgradnju brane Tri klanca, projekt na rijeci Yangtze u provinciji Hubei proglašen je jednim od najvećih tehnoloških i energetskih podviga u povijesti čovječanstva. Nakon 17 godina gradnje i ulaganja od čak 37 milijardi dolara, ova hidroelektrana danas dnevno generira oko 0,54 teravatsati električne energije, što je dovoljno za opskrbu čak 5,4 milijuna kućanstava tijekom mjesec dana.

Osim uloge u opskrbi energijom, kineske vlasti isticale su i obrambenu funkciju brane u sprječavanju katastrofalnih poplava koje povremeno pogađaju nizinska područja zemlje. No, iza te monumentalne građevine krije se cijena koju su platili i ljudi i okoliš – a čak i sama Zemlja.

Raseljeno 1,5 milijuna ljudi, potopljeni gradovi i sela

Za realizaciju projekta brane Tri klanca, čak 1,5 milijuna ljudi moralo je napustiti svoje domove. Njihovo preseljenje omogućilo je potapanje 13 gradova i 140 naselja, što je izazvalo duboke društvene traume i nepovratne promjene u lokalnim zajednicama.

NASA je među prvima upozorila na širi spektar negativnih posljedica. Na svojoj stranici Earth Observatory agencija navodi: „Opsežnost projekta popraćena je ogromnim kontroverzama. Zabrinutosti uključuju ekološke posljedice, relokaciju 1,2 milijuna ljudi te potapanje gradova, sela, arheoloških lokaliteta i odlagališta opasnog otpada.“

Osim toga, ekološke promjene uključuju onečišćenje, učestalija klizišta i povećanu seizmičku aktivnost, ali i narušavanje ravnoteže vodenih sustava te rizike od bolesti povezanih s vodom. Zabilježene su i promjene saliniteta u estuariju rijeke Yangtze, što dodatno utječe na lokalne ekosustave.

Brana koja utječe na rotaciju planeta

Jedan od najfascinantnijih – i najzabrinjavajućih – aspekata brane Tri klanca tiče se njezina utjecaja na samu rotaciju Zemlje. NASA-ini znanstvenici istaknuli su da velike promjene u masi na površini planeta, poput goleme količine vode pohranjene u brani, mogu uzrokovati mjerljive promjene u Zemljinoj rotaciji i orijentaciji.

Dr. Benjamin Fong Chao, geofizičar iz NASA-inog Goddard Space Flight Centra, objasnio je kako brana Tri klanca ima kapacitet od 40 kubičnih kilometara vode, odnosno 10 bilijuna galona. Ta masa utječe na Zemljinu inerciju, uzrokujući mikroskopske, ali znanstveno detektabilne promjene.

Tako je, primjerice, katastrofalan potres u Indijskom oceanu 2004. godine, magnitude 9,1, skratio duljinu dana za 2,68 mikrosekundi. Nasuprot tome, brana Tri klanca povećava duljinu dana za 0,06 mikrosekundi te pomiče Zemljin pol za oko dva centimetra.

Iako se radi o izuzetno malim promjenama, njihova kumulativna važnost u kontekstu globalnih promjena izaziva sve više interesa i zabrinutosti u znanstvenim krugovima.

Kina planira još veću branu – ekolozi u strahu

Unatoč kontroverzama koje prate branu Tri klanca, Kina najavljuje još ambicioznije projekte. U planu je izgradnja još veće hidroelektrane na rijeci Yarlung Zangbo, koja bi po snazi mogla nadmašiti Tri klanca i do tri puta.

Ta vijest izazvala je dodatnu zabrinutost među znanstvenicima i ekolozima, osobito zbog potencijalnih posljedica koje bi nova brana mogla imati na okoliš, klimu i društvene zajednice – a možda čak i na geofizičke karakteristike planeta.

Lekcija za budućnost: Svaka intervencija ima posljedice

Priča o brani Tri klanca simbol je tehnološkog napretka, ali i podsjetnik na složenost odnosa između čovjeka i prirode. U doba klimatskih promjena i sve intenzivnijeg iskorištavanja prirodnih resursa, ovakvi projekti nas podsjećaju da niti jedna ljudska intervencija nije bez posljedica – a neke od njih osjećamo tek godinama kasnije, na razinama koje tek počinjemo razumijevati.