Pogledajte što su pronašli u paklenoj atmosferi zloglasne Venere: Pojavilo se i na noćnoj i na danjoj strani planeta
Atmosfera Venere poznata je po svojoj paklenoj prirodi. Zrak na toj planeti je korozivan i dovoljno vruć da otopi olovo. Njezini gusti oblaci otrovni su za ljude, a ponekad pada i kiša kiseline. No, istraživači su upravo otkrili da se između slojeva toksičnih plinova, u ovoj neprijateljskoj atmosferi, nalazi tanak sloj molekularnog kisika.
Povijesno gledano, Venera je dobila znatno manje znanstvene pažnje od drugog susjeda Zemlje, Marsa. Međutim, nedavna izvješća o tome da organski spoj fosfin možda (ili možda ne) postoji u venusijanskim oblacima ponovno su potaknula interes za proučavanje te planete.
Nova mjerenja dolaze zahvaljujući Stratosferskom opservatoriju za infracrvenu astronomiju NASA-e koji je agencija prilagodila s 2,7-metarskim infracrvenim teleskopom. Tim njemačkih astrofizičara pregledao je podatke s SOFIA-e, fokusirajući se na 17 pozicija u atmosferi Venere, i na danjoj i na noćnoj strani planeta. Detektirali su molekularni kisik - plin sastavljen od nevezanih atoma kisika - na svim pozicijama. Rezultati su objavljeni 7. studenog u časopisu Nature Communications.
Nije isti kisik
No to ne znači da bi astronauti mogli disati kisik na Veneri kao na Zemlji. Molekularni kisik razlikuje se od kisika koji udišemo na našem planetu: dok disanje kisika sastoji se od dva povezana atoma kisika, stvarajući molekulu O2, molekularni kisik je juha pojedinačnih slobodnih atoma kisika. Ako bismo pokušali disati takav zrak, previše bi lako reagirao s tkivima u našim plućima i ne bi stigao do naše krvi.
Kisik je već bio primijećen na noćnoj strani Venere, ali ovo je prvi put da istraživači bilježe njegovo prisustvo i na danjoj strani. Istraživači sumnjaju da se molekularni kisik nakuplja dok sunčeva toplina razgrađuje molekule ugljičnog dioksida i ugljikovog monoksida. Zatim ga vjetrovi visoko u atmosferi prenose na noćnu stranu planeta, gdje slobodni atomi kisika postupno reagiraju s drugim elementima, prenosi Live Science.
Sloj molekularnog kisika vjerojatno također ima blago hlađenje na gornjim slojevima atmosfere Venere. Ovo skromno hlađenje nije dovoljno da kompenzira planetov efekt staklenika, ali upućuje na blagu i ugodniju prošlost Venere.
Ovo otkriće također ističe koliko znanstvenici još uvijek moraju naučiti o neprijateljskom "blizancu" Zemlje.
