Znanstvenici došli do zanimljivog zdravstvenog otkrića: Evo koju radnju trebate svaki dan izvesti da biste živjeli bolje
Prema malom istraživanju provedenom na pacijentima s psihičkim poremećajima, raznolikost svakodnevnih kretanja povezana je s većim psihičkim blagostanjem.
Dok većina nas razmišlja o aktivnostima koje poboljšavaju mentalno zdravlje, poput namjernih i napornih vježbi poput trčanja, vožnje bicikla ili plivanja, nedavno istraživanje sugerira da je jednostavno posjećivanje različitih mjesta povezano s većim osjećajem blagostanja kod ljudi koji se bore s depresijom ili anksioznošću.
Istraživanje, objavljeno 2022. godine od strane istraživača sa Sveučilišnih psihijatrijskih klinika u Baselu, otkriva da je što više različitih mjesta ljudi posjećuju, to se bolje osjećaju u vezi s emocionalnim i psihičkim blagostanjem, čak i ako simptomi mentalnih poremećaja i dalje postoje.
Istraživanje je provedeno prije pandemije, a obuhvatilo je 106 pacijenata s mentalnim poremećajima, uključujući afektivne poremećaje, anksiozne poremećaje, poremećaje raspoloženja, poremećaje ličnosti i opsesivno-kompulzivne poremećaje. Neki su bili pacijenti u bolnicama, dok su drugi bili pacijenti koji žive kod kuće, ali traže redovitu skrb u medicinskim ustanovama, piše Science Alert.
Kako su proveli eksperiment
Tijekom tjedna, ovi pacijenti nosili su dodatni telefon kako bi pratili svoja kretanja putem GPS-a. Također su ispunjavali nekoliko anketa o svom subjektivnom blagostanju, njihovoj psihičkoj fleksibilnosti i simptomima mentalnog zdravlja.
Usporedbom karata GPS-a s rezultatima tih anketa, autori su otkrili da veće kretanje u prostoru i vremenu izgleda sukladno povećava osjećaj blagostanja, iako su simptomi mentalnih poremećaja uglavnom ostali isti.
Pacijenti koji nisu bili hospitalizirani provodili su gotovo trećinu dana kod kuće, ali su, razumljivo, pokazivali znatno veće kretanje u odnosu na pacijente koji su veći dio vremena provodili unutar bolnice.
Kako se očekivalo, pacijenti s fobijama ili anksioznošću vezanom uz napuštanje sigurnih prostora bili su snažno povezani s nižom pokretljivošću i manjim područjem aktivnosti. Ipak, nijedni drugi simptomi mentalnih poremećaja nisu imali isti učinak na dnevna kretanja pacijenata.
Bitna je i fizička aktivnost
S druge strane, više razine emocionalnog blagostanja i, u manjoj mjeri, psihičke fleksibilnosti dosljedno su bile povezane s više kretanja i većom raznolikošću kretanja.
"Naši rezultati sugeriraju da samo aktivnost nije dovoljna za smanjenje simptoma mentalnih poremećaja, ali može poboljšati subjektivno blagostanje," objasnio je klinički i zdravstveni psiholog Andrew Gloster s Sveučilišta u Baselu u to vrijeme.
Ovi rezultati doprinose ograničenom tijelu istraživanja o utjecaju svakodnevnih aktivnosti kod osoba s mentalnim poremećajima. Zapravo, ovo je jedno od prvih istraživanja koje koristi praćenje GPS-a kao mjere spontanog kretanja.
Očito, u stvarnom svijetu, takvi podaci mogli bi se smatrati kršenjem privatnosti pacijenta, ali u okviru studije, istraživačima omogućuju ispitivanje učinaka jednostavnih aktivnosti koje često prolaze nezamijećene.
Fizička aktivnost pokazala se značajnom za poboljšanje blagostanja i mentalnog zdravlja, ali dosadašnja istraživanja uglavnom su se usredotočila na namjerne vježbe. Trenutno nije jasno kako spontano kretanje u svakodnevnom životu utječe na pacijente koji traže liječenje mentalnog zdravlja.
Potpora za mentalno i tjelesno zdravlje
Već 2021. godine, malo istraživanje provedeno na 67 sudionika pokazalo je da svakodnevne aktivnosti, poput šetnje do tramvajske stanice ili penjanja stepenicama, čine ljude osjećajnijima i energičnijima.
Daljnje snimanje magnetskom rezonancijom mozga sudionika pokazalo je da oni koji su se osjećali energičnijima nakon kretanja imaju veći volumen sive tvari u području podgenualnog cingulatnog korteksa - dijelu mozga povezanom s emocionalnom regulacijom.
Kako primijeniti ovo znanje u prevenciji i liječenju mentalnih poremećaja još je jedno pitanje, ali jednostavna kretanja mogla bi biti bezopasan početak.
Samo izlazak vani također može imati doprinoseću ulogu. Fizička aktivnost u prirodi tijekom djetinjstva povezana je s boljim ishodima mentalnog zdravlja u odrasloj dobi, a liječnici na nekim mjestima svijeta počeli su "propisivati" vrijeme provedeno u prirodi kao potporu mentalnom i tjelesnom zdravlju.
Iako je nedavno istraživanje s GPS-om malo i ograničeno, rezultati sugeriraju da bi kretanje moglo biti pokazatelj kako se pacijenti s mentalnim poremećajima općenito nose.
"Rezultati ukazuju na to da obrasci kretanja (npr. udaljenost, broj odredišta, raznolikost odredišta, itd.) mogu poslužiti kao marker funkcionalnosti i blagostanja", zaključili su autori.