Tim istraživača otkrio je drevnu šumu mangrova s drvećem visokim do 130 stopa, više od 20 milijuna godina nakon što ju je vulkanski muljni tok prekrio, pokazuje nova studija.

Fosile su znanstvenici prvi puta otkrili 2018. tijekom geološke ekspedicije na otoku Barro Colorado (BCI) u Panama. Otok se nalazi u ljudski stvorenom jezeru Gatun u Panami, koje tisuće brodova svake godine prelaze prolazeći kroz Panamski kanal. BCI je nekada bio dio brdovitog krajolika koji je postao djelomično potopljen 1913. kada su inženjeri pregrnuli rijeku Chagres kako bi izgradili kanal, a 1923. godine postao je rezervat prirode. Danas su tropske šume BCI-a neke od najintenzivnije proučavanih na svijetu.

"Ni u snu nismo mogli zamisliti da će fosilno drvo biti na BCI-ju" s obzirom na brojne znanstvenike koji su istraživali otok tijekom proteklog stoljeća - "nitko ih nije prijavio", izjavio je suautor studije Carlos Jaramillo, geolog iz Instituta za tropska istraživanja Smithsonian u Panami.

Očuvani zbog vulkanske erupcije

Unatoč njihovom izgledu, fosili mangrova su izuzetno očuvani jer ih je vulkanska erupcija prije otprilike 23 milijuna godina tijekom rane miocenske epohe usporila razgradnju i "zamrznula" krajolik u vremenu.

Istraživači su proučavali 121 uzorak fosiliziranog drva koji su ležali izloženi u malom potoku na BCI-u i otkrili da 50 od njih pripada dosad nepoznatoj vrsti, nazvanoj Sonneratioxylon barrocoloradoensis. Nalikovali su mangrovima koji danas rastu u jugoistočnoj Aziji, Australaziji (regija koja uključuje Australiju, Novi Zeland i neke okolne otoke) i dijelovima tropske Afrike.

No, otkrivena vrsta fosila narasla je puno više od modernih mangrova, kako sugerira studija u ožujku 2024. u časopisu Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology.

Znanstvenici otkrili misteriozne radio valove u dubini svemira: Zapanjit će vas otkuda dolaze

Krošnje do 40 metara

Dok krošnje većine živih mangrovih stabala dosežu oko 13 metara, S. barrocoloradoensis rasla je do oko 25 metara i mogla doseći visinu od čak 40 metara.

Drevna šuma vjerojatno je koristila iste strategije preživljavanja koje mangrove koriste i danas, birajući vode s blagom slanosti umjesto visoko slanih oceanima, izjavio je Jaramillo. Šuma je obuhvaćala uski poluotok koji je povezivao današnju središnju Panamu s Sjevernom Amerikom prije formiranja Istmusa Paname, negdje između 23 milijuna i 3 milijuna godina.

S obzirom na slično stanje očuvanja fosila mangrova, istraživači pretpostavljaju da je šuma uništena tijekom jedne vulkanske erupcije koja je poplavila krajolik muljem.

"Otkako su znanstvenici prvi put otkrili drvene fosile na otoku Barro Colorado, ljudi su ih pronašli još posvuda po otoku", rekao je Jaramillo.