Arheolozi koji su kopali u njemačkom gradu Nürnbergu prije izgradnje novog doma za umirovljenike otkrili su ono što bi moglo biti najveće masovno pokopavanje žrtava kuge ikada otkriveno u Europi. Istraživanja su u tijeku, ali do sada su iskopani vjekovima stari ostaci više od 500 osoba, a tim vjeruje da bi ih tamo moglo biti čak 1500.

Točno datiranje još nije izvršeno, ali privremene procjene sugeriraju da je ovih osam grobnica nastalo u prvom dijelu 17. stoljeća. Neki od kostura izgledaju zelenkasto jer je neko vrijeme na tom mjestu odlagan otpad iz obližnje tvornice bakra, izvještava Spiegel.

"Sve ljudske ostatke koji se pronađu u budućim građevinskim područjima ćemo osigurati i arhivirati", kaže arheologinja za zaštitu spomenika kulture iz Nürnberga, Melanie Langbein, i glavni antropolog Florian Melzer.

"Trenutno pretpostavljamo da će, kada radovi budu završeni u proljeće, ovo biti najveće privremeno groblje za žrtve kuge iskopano u Europi." Bubonska kuga povezana je s mnogim najrazornijim pandemijama u povijesti, ponajviše Crnom smrću iz 14. stoljeća i Justinijanovom kugom koja je započela u 6. stoljeću. Ipak, visoko zarazna, buhom prenosiva infekcija često se ponovno pojavljivala u manjim epidemijama kroz vjekove. Nakon Crne smrti u Europi, lokalne epidemije ponavljale su se oko 400 godina, opustošujući gradove.

Daleko je to od groblja

Nürnberg nije bio iznimka. Grad čak ima poznato posvećeno groblje za kugu, St. Rochus. Ali ono što su arheolozi iz In Terra Veritasa otkrili dok su obavljali rutinsku provjeru pred građevinske radove bilo je daleko od groblja. Tihi kosturi govorili su o nečemu mnogo očajnijem i razornijem.

"Te ljude nisu ukopavali na redovitom groblju iako imamo određena groblja za kugu u Nürnbergu", rekla je Langbein za CNN. "To znači velik broj mrtvih ljudi koji su trebali biti pokopani u kratkom vremenskom roku bez obzira na kršćanske pogrebne običaje."

Kuga ne ostavlja vidljive tragove na kostima svojih žrtava, pa će biti potrebno još posla kako bi se potvrdila dijagnoza. Očekuje se da će analiza DNA kostiju potvrditi tragove bakterije kuge Yersinia pestis. Ali nekoliko datiranja ukazuje na kugu kao najvjerojatnije objašnjenje.

Radiokarbonsko datiranje ostataka iz jednog od grobova datira ih od kasnog 15. do ranog 17. stoljeća, a novčići i komadi keramike pronađeni u njima ukazuju na rani 20. stoljeće. Također su pronašli bilješku iz 1634. godine koja opisuje izbijanje kuge 1632. i 1633. u Nürnbergu u kojem je prema navodima umrlo 15.000 ljudi.

Zemljina kora krije veliku tajnu: Pogledajte što su znanstvenici otkrili duboko ispod površine

Veliki značaj

Nekoliko tisuća njih, stoji u bilješci, bilo je pokopano na mjestu trenutnog iskopavanja. Ali posljedice otkrića daleko nadilaze način na koji su pojedinci umrli. Svi će ostaci trebati biti iskopani i pažljivo premješteni kako bi znanstvenici mogli proučavati, za jedinstveni uvid u povijest Nürnberga.

"Ovo otkriće ima veliki značaj daleko izvan regije", rekao je gradonačelnik Nürnberga, Marcus König.

"Grobovi sadrže tjelesne ostatke djece i starijih osoba, muškaraca i žena; kuga nije birala spol, dob ili društveni status. Sada se, prvi put, može provesti empirijski pouzdana analiza velike populacijske skupine iz tog razdoblja za grad poput Nürnberga. Razumije se da ovo povijesno i arheološki značajno otkriće mora biti obrađeno osjetljivo i primjereno."