Svaki dan, bez da to znamo, mikroskopski fragmenti plastičnog onečišćenja napadaju ljudsko tijelo, ne samo putem hrane i pića, već i jednostavno disanjem. Prema nekim procjenama, prosječna osoba udiše količinu plastike veličine kreditne kartice svaki tjedan, s nepoznatim zdravstvenim posljedicama. Prije dvije godine, znanstvenici su prvi put otkrili mikroplastiku skrivenu u najdubljim dijelovima ljudskih pluća.

Rasprostranjenost plastike diljem svijeta ne samo da se neprimjetno približila, već se i infiltrirala u nas, a znanstvenici sada hitno pokušavaju shvatiti kamo ovi zagađivači idu kada ih udahnemo, koliko dugo ostaju prisutni te imaju li toksične učinke. Znanstvenici s Tehnološkog sveučilišta u Sydneyu (UTS) sada prate prolazak plastike kroz dišni sustav. Njihov model nadograđuje pionirski pokušaj iz 2023. godine da se identificiraju žarišta gdje se mikroplastika i nanoplastika mogu nakupiti u našim dišnim putevima.

Prethodno istraživanje uglavnom se usredotočilo na modeliranje gornjeg dijela dišnih putova, ali novo istraživanje razmatra kako zrak i čestice teku kroz cijeli dišni trakt, "od nosne šupljine do 13. generacije bronhijalnog stabla". Također modelira tri različite brzine disanja - sporo, srednje i brzo - te tri različite veličine plastičnih fragmenata; velike mikroplastike, mikroplastike i nanoplastike. Rezultat je nježna ravnoteža, kažu istraživači, između načina na koji gravitacija povlači plastične čestice na površinu i načina na koji ih vjetar nosi duž prolaza.

Brzo se talože

Pri normalnoj brzini disanja, model sugerira da mikroplastika u zraku može pokriti pola površine nosne šupljine. Kod sporijih brzina disanja, srednje veliki zagađivači uglavnom su taložili u gornjim dišnim putevima, uključujući nosnu šupljinu, grkljan i spoj gdje dušnik povezuje s grlom. S druge strane, manji, praškasti dijelovi bili su ravnomjernije raspoređeni duž gornjeg i donjeg dišnog trakta.

"Veće mikroplastike pokazale su tendenciju brzog taloženja u gornjim dišnim putovima, dok su manje nanoplastike pokazale veću vjerojatnost bijega ili dosezanja dubljih djelova dišnih putova", zaključuju istraživači.

Liječnica istaknula najbolje namirnice za doručak: Omiljeni odabir Hrvata treba izbjegavati

Tim kaže da bi budući modeli trebali uključivati informacije o tome kako bi plastične čestice mogle prodirati u alveolarne mjehuriće, gdje se odvija ključna razmjena plinova, te kako bi sluz i cilije u dišnom traktu mogle zarobiti ili ukloniti plastične infiltratore. Njihova otkrića podupiru prethodna istraživanja koja su dovela znanstvenike do sumnje da što je manji plastični fragment, to je vjerojatnije da će prodrijeti dublje u pluća, možda prodirući u alveolarne mjehuriće gdje se odvija ključna razmjena plinova.

Što je sve prijetnja?

Nisu samo razgrađeni plastični proizvodi, poput bočica za piće, prijetnja, već i uobičajeni kozmetički proizvodi, poput zubne paste s grubim česticama. Neke procjene sugeriraju da u Indiji zubna pasta emitira 1,4 milijarde grama mikroplastičnih čestica svake godine.

Eksperimentalni dokazi snažno sugeriraju da takve male plastike kada se udahnu imaju kapacitet izazvati upalu, oksidativni stres, oštećenje tkiva pluća ili sistemsku disfunkciju u dišnim putevima. Do sada, međutim, istraživanja o potencijalnim zdravstvenim ishodima mikroplastike uglavnom su ograničena na životinjske modele i ljudske stanice.

Jedan nedavni izuzetak bilo je istraživanje među pacijentima koji su bili podvrgnuti operaciji, koje je otkrilo da su oni koji su imali više plastike u glavnoj arteriji tijela imali veću šansu za srčani udar, moždani udar ili smrt u narednim godinama. S obzirom na posljedice, veze između zdravlja srca i plastičnih zagađivača treba dalje istražiti. "Zagađenje zrakom plastičnim česticama sada je sveprisutno, a udisanje rangira se kao drugi najvjerojatniji put za ljudsku izloženost", kaže inženjer strojarstva Suvash Saha iz UTS-a.