Sjeverni dio Zemlje trese novi zabrinjavajući fenomen: Iz tla su izronili opasni 'zombi požari'
Takozvani "zombie požari" u tresetištima Aljaske, Kanade i Sibira nestaju s površine Zemlje i tinjaju pod zemljom tijekom zime, da bi se ponovno pojavili sljedećeg proljeća. Ovi požari zbunjuju znanstvenike jer se pojavljuju već u svibnju, mnogo prije uobičajene sezone požara na dalekom sjeveru, i mogu se ponavljati godinama.
Većina znanstvenika vjeruje da su zombie požari ostaci površinskih požara, ali naša istraživanja sugeriraju alternativni uzrok. Kako piše Science Alert istraživanja pokazuju da brzo zagrijavanje atmosfere može uzrokovati naglo zagrijavanje tresetišta do temperature tinjanja, sve bez ikakvog iskrivenja ili drugog izvora zapaljenja. Ovi požari mogli bi biti primjer spontano izazvanih požara uzrokovanih klimatskim promjenama.
Povijest i rast frekvencije
Izvještaji o ovakvim požarima datiraju još iz 1940-ih, kada su bili rijetki događaji. Međutim, u posljednja dva desetljeća, učestalost i intenzitet ovih požara značajno su se povećali, paralelno s ubrzanim zagrijavanjem Arktika, najbrže zagrijavajuće regije na planetu.
Na početku 2024. godine, više od 100 zombie požara bilo je aktivno samo u kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija. Požari su zabilježeni čak i u blizini najhladnijeg sela na svijetu, Ojmjakona u sjeveroistočnom Sibiru, gdje su preživjeli više zima i čine oko 3,5 posto površine spaljene svake godine u širem području.
Tresetišta u Arktiku sadrže više ugljika nego cijela atmosfera, a ovi požari oslobađaju gigatone ugljika u atmosferu. Istraživanja znanstvenika željela su otkriti je li naglo zagrijavanje izravno odgovorno za ove požare.
Matematički modeli i mikroorganizmi
Razvijen je i matematički model za istraživanje različitih scenarija, uključujući kako temperatura i sadržaj ugljika u tresetištima reagiraju na promjene u vremenskim i klimatskim uvjetima. Ključna komponenta našeg modela bila je kako određeni mikroorganizmi generiraju toplinu dok razgrađuju tlo i oslobađaju ugljik u atmosferu.
Prvo, otkriveno je da ti mikroorganizmi mogu generirati toliko topline da podzemni treset može tinjati na oko 80°C tijekom zime, spreman za zapaljenje u proljeće. To se može dogoditi bez prethodnog požara na tom mjestu i bez visokih temperatura na površini.
Drugo, prijelaz iz hladnog stanja u "vruće metastabilno stanje" može se potaknuti samo realističnim klimatskim obrascima, uključujući ljetne toplinske valove i globalno zagrijavanje. Najzanimljivije, povećanje atmosferske temperature mora biti brže od kritične brzine kako bi se pokrenuo ovaj prijelaz.
Spontano izgaranje i klimatske promjene
Iako još nema dokaza da se to događa u stvarnom svijetu i nije demonstrirano u laboratoriju, znamo da kompost (sličan tresetu) može spontano izgorjeti na sličan način. Primjerice, veliki požar na periferiji Londona tijekom toplinskog vala 2022. vjerojatno je uzrokovan spontanim izgaranjem hrpe komposta.
Sve to sugerira da ključni faktor za zombie požare nije apsolutna temperatura, već brzina zagrijavanja atmosfere. U uvjetima sve ekstremnijeg vremena zbog klimatskih promjena, ovi požari mogu postati sve češći, što predstavlja začarani krug: gigatoni ugljika oslobođeni iz drevnih tresetišta pogoršavaju klimatske promjene, što dovodi do još više požara i ekstremnijeg vremena.
Kako bi izgledalo da najveći asteroid udari na Hrvatsku: Posljedice bi bile zastrašujuće
Prevencija
Jedini način za sprječavanje daljnjih zombie požara je ograničavanje klimatske varijabilnosti. Dok se kreatori politika usredotočuju na opasne razine atmosferske temperature, varijabilnost klime (brzina promjene) mogla bi biti jednako ili čak važnija za našu otpornost na kratki rok.
Klimatske promjene su već donijele mnoge izazove, a zombie požari samo su još jedan dokaz koliko je važno hitno djelovati kako bismo zaštitili naš planet.