Europu pogodila invazija novih, velikih i još opasnijih krpelja: Sa sobom donijeli i vrlo gadnu bolest
Britanci su danas upozoreni na opasnost od 'monstruoznih krpelja' koji su preplavili popularna turistička odredišta. Ovi ekstra veliki krpelji, poznati kao hyalomma lusitanicum, dosad su bili uobičajeni u dijelovima Afrike i jugoistočne Azije, no sada su se proširili Europom.
Ove krpelje, koji su četiri puta veći od običnih krpelja, prenose divlje životinje, uključujući zečeve. Dok su obični krpelji veličine između 3 mm i 5 mm, 'monstruozni krpelji' su zabilježeni u Njemačkoj, Švedskoj, sjevernoj Italiji, Španjolskoj i Turskoj, što je izazvalo zabrinutost zbog njihove sposobnosti preživljavanja u hladnijim klimatskim uvjetima.
Iako svi hyalomma lusitanicum ne nose infekcije, neki prenose bolesti poput krimsko-kongoanske hemoragijske groznice i Lyme borelioze. Stručnjaci upozoravaju na važnost brzog uklanjanja krpelja kako bi se smanjio rizik od prijenosa bolesti. Što krpelj duže ostane pričvršćen za kožu, veća je vjerojatnost prijenosa bolesti.
Što raditi kada vas ugrize
Carolina Goncalves, farmaceutkinja iz Pharmice, pojašnjava: "Krpelj se pričvršćuje na domaćina tako da ureže kožu svojim usnim dijelovima i umetne cjevčicu za hranjenje. Njihova slina sadrži anestetička svojstva, čineći ugrize bezbolnima."
Krpelji, vrsta paučnjaka, mogu se hraniti nekoliko dana, povećavajući svoju veličinu dok sisaju krv, što ih čini lakšima za uočavanje. Ugrizi krpelja mogu uzrokovati oteklinu, svrbež, mjehure ili modrice, no često su neprimjetni.
Iz mora izvukao prahistorijsko čudovište staro 10 milijuna godina: 'Vidio sam da nešto viri iz pijeska'
Stručnjaci upozoravaju da krpelje ne smijemo stiskati niti drobiti kako ne bismo slučajno ostavili dijelove krpelja u koži. Treba ih ukloniti čistom pincetom što bliže površini kože. Pincetu treba povući ravno, bez uvrtanja, kako se usni dijelovi krpelja ne bi slomili i ostali u koži. Ako se to dogodi, dijelove krpelja treba ukloniti steriliziranom iglom ili pincetom.
Nakon uklanjanja krpelja, mjesto ugriza i ruke treba temeljito očistiti antiseptičkom maramicom, alkoholom ili sapunom i vodom. NHS preporučuje prekrivanje kože prilikom boravka na otvorenom te korištenje repelenta koji sadrže DEET ili pikaridin.
Koje bolesti prenose
DEET ometa određene neurone i receptore u antenama krpelja, sprječavajući ih da ugrizu kožu, dok pikaridin blokira receptore za miris i okus krpelja, čineći ih manje vjerojatnima da će ugristi.
U Velikoj Britaniji krpelji su česti na otvorenim područjima s travom i šumama. Stručnjaci savjetuju hodanje po čistim stazama i nošenje svijetle odjeće kako bi krpelji bili lakše uočljivi.
Krpelji mogu prenositi brojne bolesti, a one su:
Krimsko-kongoanska hemoragijska groznica: Virusna bolest s visokom smrtnosti.
Babesioza: Uzrokuje je mikroskopski parazit koji uništava crvene krvne stanice.
Lyme borelioza: Uzrokuje je bakterija Borrelia burgdorferi, prenosi se ugrizom zaraženih krpelja.
Alkhurma hemoragijska groznica: Virusna bolest prenosi se ugrizom krpelja i kontaktom s zaraženom krvi.
Ljudska granulocitna anaplazmoza: Uzrokuje je bakterija Anaplasma phagocytophilum.
Riketsioza: Prenose je krpelji, buhe, uši i grinje.
Krpeljni encefalitis: Virusna infekcija središnjeg živčanog sustava.
Krpeljna povratna groznica: Uzrokuju je bakterije spirohete, prenose se ugrizom zaraženih mekih krpelja.
Ovi paraziti predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, stoga je važno poduzeti preventivne mjere kako bi se izbjegli ugrizi krpelja i smanjio rizik od bolesti koje prenose.