Ljudi zatrpani u lavinama danas imaju veće šanse za brzu pomoć i preživljavanje nego prije četiri desetljeća, prema novom istraživanju. Lavine, koje često uzrokuju smrt zbog ozljeda, gušenja ispod snijega ili hipotermije, zahtijevaju iznimno brz odgovor. Većina preživjelih spašena je unutar prvih nekoliko minuta nakon što ih lavina zatrpa.

Prve detaljne studije o preživljavanju lavina pojavile su se prije samo 30 godina i bavile su se incidentima u švicarskim Alpama. U to vrijeme manje od polovice ljudi zatrpanih lavinama je preživjelo, a oni koji su preživjeli bili su spašeni unutar prvih 15 minuta. Međutim, od 1990-ih godina, zahvaljujući poboljšanjima u predviđanju lavina i razvoju novih tehnologija, stopa preživljavanja lavina značajno se poboljšala.

Studija objavljena 25. rujna u časopisu JAMA Network Open analizirala je podatke o preživljavanju lavina u Švicarskoj od 1981. do 2020. godine. U tom razdoblju, više od 7.000 ljudi našlo se u lavinama, uključujući 1.643 osobe koje su bile "kritično zatrpane", što znači da im je glava i prsa bila pokrivena snijegom.

Porast broja preživjelih

"Ako osoba ostane na površini ili je samo djelomično zatrpana, s glavom i prsima iznad snijega, stopa preživljavanja prelazi 90%," izjavio je dr. Hermann Brugger, koautor studije i osnivač Instituta za medicinu u hitnim planinskim situacijama u Bolzanu, Italija. Taj postotak temelji se na podacima iz razdoblja od 1981. do 1998. godine. "Međutim, kada su glava i prsa potpuno zatrpani, stopa preživljavanja značajno opada na oko 53%," dodao je Brugger.

Novo istraživanje pokazuje da je stopa preživljavanja lavina u Švicarskoj od 1990. godine porasla s 43,5% na 53,4%, što znači da je deset ljudi više spašeno na svakih 100 pogođenih lavinama. Iako ta stopa preživljavanja možda zvuči niska, ključna je brzina spašavanja. Ljudi koji su zatrpani manje od 10 minuta imaju 91% šanse za preživljavanje, dok ta šansa pada na 76% već nakon pet minuta više. Nakon 30 minuta, manje od trećine zatrpanih preživi.

Znanstvenici zabrinuti zbog jakih podvodnih lavina: Mogle bi cijelom svijetu zagorčati život

"Nakon 10 minuta pod snijegom, žrtva počinje trpjeti od hipoksije (nedostatka kisika) i hiperkapnije (nakupljanja ugljikovog dioksida)," objašnjava Brugger. "Izdahnuti ugljikov dioksid nakuplja se u snijegu oko žrtve, dosežući toksične razine koje žrtva ponovno udiše."

Ljudi koji su u grupi tijekom lavine mogu brzo reagirati, locirati i iskopati svoje pratitelje unutar ključnog vremenskog okvira od 10 minuta. Organizirani spasilački timovi obično stižu kasnije, ali studija pokazuje da se prosječno vrijeme spašavanja u zadnjih 40 godina smanjilo s 45 minuta na 25 minuta.

Prioriteti ako vas zatrpa

Ovaj napredak pripisuje se boljoj obuci u sigurnosti od lavina za ljubitelje zimskih sportova, kao i novim tehnologijama koje omogućuju brže lociranje i spašavanje zatrpanih. Te tehnologije uključuju digitalne odašiljače koji emitiraju signal lokacije preživjelih i radarske reflektore koji se mogu otkriti prijenosnim uređajima ili iz zraka. Iako su neki podaci iz istraživanja, posebno oni koji se tiču vremena provedenog pod snijegom, bili nepotpuni, znanstvenici su koristili statističke metode kako bi popunili praznine.

Brugger naglašava da je najvažnija prevencija i izbjegavanje situacija u kojima bi lavina mogla nastupiti. Savjetuje pažljivo praćenje vremenske prognoze i "skale opasnosti od lavina" koja predviđa vjerojatnost lavine prema vremenskim i snježnim uvjetima. Planinari bi trebali prilagoditi svoje rute i nositi odgovarajuću sigurnosnu opremu, uključujući odašiljač, lopatu, sondu i eventualno zračni jastuk za lavine, koji se može aktivirati kako bi povećao šanse za preživljavanje.

"U slučaju lavine, prioritet je održati dišne puteve prohodnima, pokušavajući postaviti ruke iznad usta i nosa," dodaje Brugger. "I, konačno, nikada ne idite sami."