Znanstvenici otkrili kako su se razvili ljudski zubi: Mogli bi se zgroziti kada vidite
Novo znanstveno istraživanje otkriva da naši osjetljivi zubi vuku svoje korijene iz obrambenih struktura pradavnih bića koja su plivala morima stotinama milijuna godina prije dinosaura.
Prema rezultatima nedavne studije, koja je objavljena u prestižnom časopisu Nature, zubno tkivo koje poznajemo danas možda je zapravo evolucijski nasljednik osjetilnih elemenata ugrađenih u oklop izumrlih riba starih više od 460 milijuna godina, prenosi LiveScience.
Jedna od autorica istraživanja, paleontologinja Yara Haridy sa Sveučilišta u Chicagu, istaknula je kako je otkriveni sustav osjetilnih struktura izvan usta zapravo preteča modernih zuba: "To sugerira da zubi ne moraju biti u ustima da bi imali osjetilnu funkciju", kaže Haridy.
Početna namjera istraživačkog tima bila je proučiti najranije kralježnjake analizirajući fosile iz razdoblja kambrija i ordovicija. U potrazi za karakterističnim znakom kralježnjaka – dentinom, mineraliziranim tkivom koje kod ljudi leži ispod zubne cakline – znanstvenici su detaljno skenirali fosile vrste Anatolepis heintzi, za koju se dugo vjerovalo da je jedna od prvih "pravih riba".
Zanimljivo istraživanje
No, kada su pod mikroskopom promotrili strukture koje su nalikovale porama ispunjenima dentinom, otkrili su nešto neočekivano: te su strukture bile sličnije osjetilnim organima koji se danas nalaze na ljušturama rakova. Zaključak? A. heintzi nije bio kralježnjak, već člankonožac – beskralježnjak s egzoskeletom, što je stubokom promijenilo prvotnu pretpostavku.
Ta pogrešna identifikacija dovela je do velikog znanstvenog otkrića. Ispostavilo se da i drevni člankonošci i rani kralježnjaci dijele isti "genetski alat" za razvoj mineraliziranih, osjetilnih tkiva. S vremenom su se ti osjetilni oklopi pretvorili u sofisticirane zube kakve danas imamo – s visokom osjetljivošću i impresivnom strukturom.
Drugim riječima, ono što nas danas tjera da stresemo zubima pri gutljaju ledene vode svoje je početke imalo u zaštitnim ljuskama koje su pomagale prastarim bićima da osjete svijet oko sebe.
Znanstvenici konačno otkrili je li bolje tuširanje ujutro ili navečer: Jedno je ipak malo zdravije
Autori studije zaključuju kako osjetljivost naših zuba zapravo nije slučajnost, nego prirodan nastavak njihove funkcije kroz evoluciju. Gledano iz te perspektive, osjetljivi zubi nisu mana – već eho milijuna godina starog sustava preživljavanja.
