Električar Milan Janković iz Beograda dijeli korisne savjete o optimizaciji potrošnje za uređaje poput perilice rublja, hladnjaka i bojlera. Njegovi prijedlozi, poput pažljivog odabira programa i vremena korištenja, mogli bi pomoći u prepolovljavanju mjesečnih računa. Janković objašnjava kako nekoliko promjena u svakodnevnim navikama može donijeti primjetne uštede bez odricanja od važnih kućanskih aparata.

Postoje i korisnici kojima se obračun struje vrši ispravno, ali primjećuju veće račune. Razlog za to često leži u uređajima visokih potreba za energijom, poput perilice rublja, hladnjaka i bojlera. Prema savjetima električara Milana Jankovića, perilica rublja, ako se koristi pametno, može drastično smanjiti trošak električne energije. Britanska organizacija Energy Saving Trust ističe da perilica može biti jedan od najvećih potrošača struje, osobito kada se koristi u neprikladno vrijeme. Preporučuju njeno uključivanje između 22 i 8 sati, a optimalno vrijeme je od 7 do 20 sati. Janković potvrđuje da promišljeno korištenje programa može pomoći da perilica ne bude "aždaja" za potrošnju.

Isti proizvod u Sloveniji je tri puta jeftiniji nego u Hrvatskoj: 'Jadni ne mogu platiti tako puno kao mi'

Janković također upozorava na prekomjerno korištenje deterdženta, što ne samo da oštećuje tkanine nego i povećava potrošnju električne energije. Ističe kako je važno pridržavati se preporučenih količina jer previše deterdženta stvara naslage u odvodi mašine, što povećava opterećenje perilice i troši dodatnu energiju. Osim deterdženta, neki programi perilice troše više energije. Tako, na primjer, program za osjetljive tkanine koristi dodatne resurse, osobito kada se rublje pere na višim temperaturama. Janković savjetuje da odjeću perete na 30 stupnjeva, a ručnike i posteljinu na 60 kako biste osigurali niži račun, piše Mondo.

Vrijeme igra bitnu ulogu

Vrijeme uključivanja perilice također igra ključnu ulogu u potrošnji. Izbjegavanje korištenja električnih uređaja između 16 i 19 sati može uštedjeti značajan iznos, savjetuje Janković, jer je tada struja najskuplja. Noću, kad je tarifa povoljnija, moguće je ostvariti znatne uštede, kao što je slučaj s bojlerom, koji može potrošiti i tri puta manje energije kad se koristi noću.

Osim perilice, hladnjaci također troše mnogo energije. Janković objašnjava da temperatura unutar hladnjaka direktno utječe na potrošnju – svaki put kad se vrata otvore, hladnjak troši dodatnu energiju za vraćanje temperature. Savjetuje održavanje hladnjaka na temperaturi od pet stupnjeva i kupovinu hladnjaka s digitalnim termostatom radi preciznije kontrole. Preporuča i izbjegavanje postavljanja hladnjaka blizu izvora topline te ga držati dalje od zida kako bi zrak mogao cirkulirati oko uređaja.

Kad je riječ o bojleru, jedan od najvećih potrošača električne energije u domaćinstvu, Janković predlaže njegovo korištenje tijekom noći kad je struja jeftinija. Pravilno podešavanje temperature na termostatu, između 50 i 60 stupnjeva, može značajno smanjiti trošak, dok temperatura iznad 75 stupnjeva povećava rizik od naslaga kamenca, koji dodatno opterećuje bojler. Janković preporučuje čišćenje kamenca barem jednom godišnje za optimalan rad.

U sezoni grijanja, električni uređaji poput kotlova i TA peći postaju najveći potrošači energije. Za korisnike TA peći savjetuje uključivanje noću, dok za električne kotlove predlaže korištenje termolegura za kontrolu temperature i sprečavanje pregrijavanja.