Snimljeno je dramatično ponašanje ledne ploče na Grenlandu: Video bi mogao šokirati sve ljude svijeta
Novoobjavljeni video, temeljen na podacima NASA-inih i ESA-inih (Europska svemirska agencija) satelita, na dramatičan način ilustrira 13 godina topljenja Grenlandske ledene ploče. Video, izrađen od satelitskih snimaka, otkriva da se rubovi ploče tope daleko brže od njezinog središta, osobito na mjestima gdje ledenjaci ulaze u more.
Prema novom istraživanju objavljenom 20. prosinca u časopisu Geophysical Research Letters, između 2010. i 2023. Grenland je izgubio nevjerojatnih 2.347 kubičnih kilometara leda. Taj volumen odgovara količini vode kojom bi se moglo napuniti Viktorijino jezero, najveće afričko jezero. Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) potvrđuje da Grenlandska ledena ploča gubi masu od 1998. godine te je trenutno drugi najveći uzrok rasta razine mora, odmah nakon širenja vode uzrokovanog porastom temperatura.
Preciznost satelitskih mjerenja
Istraživači su se fokusirali ne samo na kvantifikaciju gubitka leda već i na usklađivanje podataka prikupljenih različitim metodama. ESA-in satelit CryoSat-2 koristi radar za mjerenje visine Zemljine površine, dok NASA-in ICESat-2 koristi lasersku tehnologiju. Svaka metoda ima svoje prednosti i nedostatke, a znanstvenici su željeli osigurati da se rezultati mogu kombinirati radi preciznijeg praćenja promjena.
Rezultati su pokazali da se podaci dviju metoda slažu s razlikom manjom od 3% kada je riječ o promjeni visine Grenlandske ledene ploče. Kombinirana mjerenja otkrila su da se ploča u prosjeku stanjila za 3,9 stopa (1,2 metra) tijekom 13 godina.
Ekstremni gubici na rubovima ploče
Iako prosječni gubitak leda djeluje značajno, on skriva drastične razlike unutar same ploče. Rubni dijelovi ledene ploče izgubili su u prosjeku 21 stopu (6,4 metra) visine, dok su izlazni ledenjaci, poput Zachariae Isstrøm, zabilježili najveće gubitke od čak 246 stopa (75 metara). Ti ekstremni gubici jasno su vidljivi na videu kroz najtamnije crvene nijanse, koje označavaju područja najteže pogođena topljenjem.
Suradnja satelitskih misija
Od 2020. godine sateliti CryoSat-2 i ICESat-2 orbitiraju istim putanjama, omogućujući prikupljanje podataka u isto vrijeme i njihovu bolju sinkronizaciju. Ova suradnja između ESA-e i NASA-e dodatno je ojačala pouzdanost mjerenja i omogućila precizniju analizu.
"Fantastično je vidjeti kako podaci iz 'sestrinskih misija' pružaju konzistentnu sliku promjena na Grenlandskoj ledenoj ploči," izjavio je Thorsten Markus, projektni znanstvenik misije ICESat-2 pri NASA-i. "Razumijevanje sličnosti i razlika između radarskih i laserskih mjerenja visine ledenih ploča omogućuje nam potpuno iskorištavanje njihovih komplementarnih svojstava."
Širi kontekst
Ovi podaci nisu samo važni za razumijevanje gubitka leda na Grenlandu, već i za predviđanje posljedica klimatskih promjena na globalnoj razini. Grenlandska ledena ploča ključna je za održavanje razine mora, a njezin nastavak topljenja mogao bi imati ozbiljne posljedice za priobalne zajednice diljem svijeta.
Ova istraživanja pružaju neophodnu znanstvenu osnovu za donošenje odluka o klimatskoj politici i daljnjim koracima u borbi protiv globalnog zatopljenja. Video i prateći podaci podsjetnik su na hitnost zajedničkog djelovanja kako bi se smanjio utjecaj klimatskih promjena na naš planet.