Znanstvenici upozoravaju da je Zemlja prešla prag globalnog zagrijavanja od 1,5 °C, što potvrđuju dvije velike međunarodne studije. Ovi podaci sugeriraju da je planet ušao u opasnu novu klimatsku fazu, s potencijalno katastrofalnim posljedicama za prirodne sustave koji podržavaju život na Zemlji.

Prema Povijesnom Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama iz 2015., čovječanstvo je postavilo cilj ograničiti porast globalne temperature ispod 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Međutim, podaci za 2024. godinu pokazuju da su temperature premašile taj prag.

Iako kratkotrajna odstupanja iznad 1,5 °C nisu dovoljna da bi se službeno proglasilo kršenje Pariškog sporazuma (koji se temelji na dugoročnim prosjecima), nove studije analizirale su povijesne trendove kako bi utvrdile prelazi li Zemlja tu granicu trajno. Njihov zaključak je zabrinjavajući: 2024. godina signalizira ulazak u dugoročno razdoblje zagrijavanja iznad kritičnog praga.

2024: Prva od mnogih godina iznad 1,5 °C?

Klimatske organizacije diljem svijeta slažu se da je 2024. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja. Globalna prosječna temperatura bila je oko 1,6 °C viša u odnosu na kraj 19. stoljeća, kada su ljudi počeli masovno koristiti fosilna goriva.

Zemlja je već bilježila pojedinačne dane i mjesece iznad 1,5 °C, ali znanstvenici ističu da globalna temperatura prirodno varira iz godine u godinu.

Primjerice, El Niño fenomen početkom 2024. dodatno je pogurao temperature prema gore, no očekuje se da će 2025. biti nešto hladnija.

Ipak, nova istraživanja sugeriraju da čak i jedna godina ili mjesec iznad 1,5 °C može značiti da je Zemlja već trajno prešla taj prag.

Što su pokazale studije?

Dvije neovisne studije, provedene u Europi i Kanadi, bavile su se istim pitanjem: je li godina iznad 1,5 °C signal da smo dugoročno prešli prag Pariškog sporazuma?

Eropska studija analizirala je povijesne klimatske trendove i otkrila da kada globalna temperatura dosegne određenu razinu, prosjek idućih 20 godina također doseže tu razinu. To znači da bismo, nakon 2024. godine s 1,5 °C zagrijavanja, mogli ući u dvadesetogodišnje razdoblje u kojem će prosječne temperature ostati iznad tog praga.

Kanadska studija usredotočila se na mjesečne podatke i otkrila da je lipanj 2024. bio dvanaesti uzastopni mjesec s temperaturama iznad 1,5 °C. Prema njihovim analizama, dvanaest uzastopnih mjeseci iznad određenog klimatskog praga ukazuje na to da će taj prag biti dosegnut i dugoročno.

Obje studije dolaze do istog zaključka: čak i uz drastično smanjenje emisija, Zemlja će i dalje prelaziti granicu od 1,5 °C.

Klimatska kriza: Krećemo se u pogrešnom smjeru

Otkako su znanstvenici prvi put upozorili na štetne učinke izgaranja fosilnih goriva, emisije stakleničkih plinova nastavile su rasti.

Od prvog izvješća Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) iz 1990., globalne emisije CO₂ porasle su za oko 50%. Jednostavno rečeno, ne samo da ne smanjujemo emisije dovoljno brzo – nego ih i dalje povećavamo, piše Science Alert.

Znanstvena zajednica jasno poručuje da je potrebno postići neto nulte emisije kako bi se zaustavilo zagrijavanje planeta. No čak i ako se to dogodi, određene klimatske promjene već su neizbježne i nepovratne – primjerice, zagrijavanje oceana i porast razine mora.

Ako Zemlja zaista ostane iznad praga od 1,5 °C, jedini način da se temperatura vrati ispod te granice bio bi postizanje "neto negativnih emisija" – uklanjanje više CO₂ iz atmosfere nego što emitiramo. To bi bio iznimno težak i dugotrajan proces.

Već osjećamo posljedice – i bit će još gore

Posljedice klimatskih promjena već su vidljive diljem svijeta, a buduće generacije suočit će se s još težim uvjetima.

Australija je već doživjela porast temperature od 1,5 °C od 1910. godine. Veliki koraljni greben trpi ogromnu štetu zbog zagrijavanja oceana. Šumski požari, toplinski valovi i ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći i razorniji. Porast razine mora ugrožava obalne zajednice i ekosustave.

Međutim, unatoč sumornim predviđanjima, postoje znakovi napretka: Obnovljivi izvori energije brzo rastu diljem svijeta. Uporaba fosilnih goriva smanjuje se u mnogim zemljama. Tehnološki napredak usporava emisije u sektorima poput zrakoplovstva i građevine. Ipak, još mnogo toga treba učiniti.

Možemo li preokrenuti tijek klimatskih promjena?

Ove dvije studije jasno pokazuju koliko smo daleko od rješavanja klimatske krize. Kako bi se spriječile još ozbiljnije posljedice: Bogatije zemlje moraju pomoći siromašnijim regijama, koje su najviše pogođene klimatskim promjenama. Potrebna je brza i sveobuhvatna dekarbonizacija gospodarstva. Nema više vremena za odgađanje – hitna akcija je ključna.

Još uvijek postoji nada, ali samo ako se djeluje odmah i odlučno. Ako ne promijenimo smjer, nastavit ćemo zagrijavati planet – i snositi posljedice.