Duboko u jugozapadnoj Aljasci nalazi se Savonoski krater, golema kružna depresija promjera oko 500 metara i dubine 110 metara. Na prvi pogled, njegova struktura podsjeća na tipičan krater nastao udarom meteorita, no unatoč desetljećima istraživanja, znanstvenici još uvijek nisu pronašli konačan dokaz koji bi potvrdio kako je nastao.

Je li Savonoski krater nastao udarom meteorita?

Jedna od glavnih hipoteza je da je Savonoski krater posljedica meteoritskog udara. Impact krateri obično imaju kružni oblik i veliku dubinu, što ovaj slučaj čini uvjerljivim kandidatom za takvo objašnjenje. Međutim, istraživanja provedena 1960-ih i 1970-ih godina nisu pronašla ključne dokaze koji bi potvrdili ovu teoriju.

Naime, geolozi nisu uspjeli pronaći meteoritni materijal unutar kratera, niti tragove tzv. šokiranih stijena – posebnog oblika deformiranih minerala koji nastaju isključivo pri iznimno snažnim udarima svemirskih tijela. Također, nisu pronađeni nikakvi raspršeni fragmenti stijena koji bi ukazivali na eksplozivni učinak udara.

Moguća vulkanska prošlost

Druga teorija sugerira da je Savonoski krater vulkanski maar – vrsta depresije koja nastaje kada magma dođe u kontakt s podzemnim vodama. Taj proces uzrokuje nagli porast tlaka i eksploziju, ostavljajući za sobom široku rupu koja se s vremenom puni vodom.

Primjer takvog formiranja je Ukinrek maar, krater dubok 100 metara, koji je nastao tijekom desetodnevne vulkanske erupcije 1977. godine na Aljasci i danas je djelomično ispunjen vodom.

Međutim, postoji ključan problem s ovom teorijom: u blizini Savonoski kratera ne postoje poznati vulkanski oblici niti dokazi o izvorima magme ispod tla. Istraživanja nisu otkrila nikakve geološke tragove vulkanske aktivnosti u tom području, što ovu hipotezu čini neizvjesnom.

Nestanak ključnih dokaza pod ledom

Jedan od razloga zašto je Savonoski krater toliko enigmatičan leži u njegovoj povijesti pod ledom. Tijekom posljednjeg glacijalnog razdoblja, između 23.000 i 14.700 godina prije sadašnjosti, regija jugozapadne Aljaske bila je prekrivena debelim ledenim pokrovom.

Ova glacijacija mogla je izbrisati ključne geološke tragove, uklanjajući materijale koji bi mogli pružiti definitivan odgovor o podrijetlu kratera. Ipak, znanstvenici vjeruju da bi bušenje u središte kratera moglo otkriti skrivene tragove prošlosti, pružajući konačne dokaze o njegovom stvarnom nastanku.

Neodgovorena pitanja i buduća istraživanja

Iako znanstvenici priznaju da su dvije najvjerojatnije opcije meteoritski udar ili vulkanska eksplozija, dosadašnja istraživanja nisu ponudila konačan odgovor. Zbog toga Savonoski krater ostaje jedan od najzagonetnijih geoloških fenomena Aljaske.

Hoće li buduća istraživanja otkriti istinu? Možda će detaljnija analiza tla i nova istraživačka tehnologija omogućiti znanstvenicima da napokon razriješe misterij ovog neobičnog kratera.