Iako je mnogi svrstavaju u nezdravu hranu, pojedini stručnjaci tvrde da ona može imati i određene zdravstvene koristi ako se konzumira umjereno.

Nutricionistica Tatjana Meščerjakova smatra da slanina nije toliko loša kako se često tvrdi. Prema njezinim riječima, ova namirnica može pružiti određenu zaštitu crijevima od štetnih mikroorganizama poput virusa, bakterija i parazita. Osim toga, slanina sadrži masnoće koje su ključne za pravilno funkcioniranje stanica i zdravlje pluća, piše bugarski portal actualno.com.

Jedan od njezinih najzanimljivijih argumenata jest visok udio selena u slanini. Ovaj mineral djeluje kao snažan antioksidans, pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i može imati zaštitnu ulogu u prevenciji određenih bolesti, uključujući rak. Osim toga, slanina je bogata vitaminima D, A i B te mineralima poput natrija, fosfora i cinka, koji pridonose jačanju imunološkog sustava.

Omiljena namirnica Hrvata

Tijekom probave slanina potiče lučenje žuči i olakšava rad probavnog sustava, što može pomoći u zaštiti organizma od raznih crijevnih infekcija. No, iako ima određene prednosti, važno je ne pretjerivati.

Meščerjakova upozorava da slanina sadrži čak 94 grama masnoće na 100 grama proizvoda, a gotovo da nema proteina ni ugljikohidrata. Uz to, izrazito je kalorična, s oko 850 kcal na 100 grama. Stoga, stručnjaci savjetuju da dnevna doza ne prelazi 15 do 20 grama i da se konzumira u ranijem dijelu dana kako bi se organizam imao dovoljno vremena nositi s unosom masti.

Jedna vrlo popularna vrsta mesa može uzrokovati depresiju: Šanse su čak 42 posto

Zaključno, iako slanina nije neprijatelj zdravlja, ključ je u umjerenosti. Ako se konzumira u odgovarajućim količinama, može imati neke pozitivne učinke, no pretjerivanje može dovesti do neželjenih posljedica za organizam.