Sigmund Freud, jedan od najutjecajnijih psihoanalitičara, vjerovao je da se ljudi u romantičnim vezama nesvjesno privlače partnerima koji podsjećaju na njihove roditelje ili primarne skrbnike. Ova teorija temelji se na ideji da poznate figure iz djetinjstva pružaju osjećaj sigurnosti i predvidljivosti, što može igrati ključnu ulogu u odabiru životnog partnera.

Međutim, Freud je upozoravao i na potencijalne konflikte unutar brakova, koji mogu proizlaziti iz nesvjesnih mehanizama. Smatrao je da žene u određenim fazama svog života prolaze kroz pobunu protiv majke, a ako se taj unutarnji sukob ne riješi, može se prenijeti na odnos sa suprugom. Ipak, vjerovao je da, ako se taj problem razriješi u prvoj polovici braka, kasniji zajednički život može biti sretniji i stabilniji.

Brak Sigmunda Freuda: Od strasti do otuđenja

Freud je svoju suprugu Martu Bernays upoznao krajem 19. stoljeća, a njihov je zaručnički period trajao četiri godine, što je tada bilo uobičajeno zbog patrijarhalnih normi. Tijekom tog razdoblja, Freud je bio izrazito strastven, ali i ljubomoran. Svoju emocionalnu napetost izražavao je kroz pisma Marti, koja su ponekad bila i gruba.

Unatoč svom ateizmu, Freud se oženio Martom u tradicionalnoj vjerskoj ceremoniji u Wandsbeku, kako bi njihov brak bio službeno priznat u Austriji. Marta je do braka ostala nevina, dok postoje priče, koje je zapisala njihova bliska prijateljica Marie Bonaparte, da je Freud tijekom dugog razdoblja celibata imao barem jedan intimni odnos izvan veze.

Nakon vjenčanja, Marta je preuzela ulogu supruge i domaćice, a Freudova ordinacija nalazila se unutar njihovog skromno, ali ukusno uređenog doma. U osam godina braka, rodila je šestero djece – Matildu, Jeana, Olivera, Anu, Martina i Sofiju, koja je, nažalost, rano preminula.

Iako je Marta uživala u trudnoćama i majčinstvu, Freud je postao nezadovoljan. Pokazao je svoj emancipirani pogled na brak i seksualnost, tražeći od svog prijatelja Wilhelma Fliessa da pronađe novu metodu kontracepcije, jer je osjećao odbojnost prema tada uobičajenoj metodi – prekinutom snošaju (coitus interruptus), kojem je pripisivao neurozu.

Izjava koja je zauvijek promijenila njihov brak

Freudov brak doživio je prekretnicu nakon što mu je Marta izjavila:

„Svaki put kad si sa mnom, ja u mislima stvaram sliku drugog muškarca… Tako doživljavam svoje zadovoljstvo.“

Nakon što je čuo te riječi, Freud nikada više nije imao intimne odnose sa suprugom. Ova odluka, donesena nakon 11 godina braka, samo je dodatno produbila njihov emocionalni jaz.

Freudova razmišljanja o ljubavi i seksualnosti

Unatoč osobnim problemima u braku, Freud je bio pionir u istraživanju seksualnosti i ljubavnih odnosa. Njegova ključna uvjerenja uključuju:

„Seksualnost je svačija slabost – i snaga.“

„Svaki dio tijela je erotski.“

„Homoseksualnost nije mentalna bolest.“

„Sve ljubavne veze sadrže ambivalentna osjećanja.“

„Učimo voljeti kroz naše rane odnose s roditeljima i skrbnicima.“

„Naša voljena osoba postaje dio nas samih.“

„Fantazija je važan faktor u seksualnom uzbuđenju.“

Freudove teorije o ljubavi, privrženosti i nesvjesnim željama i danas su predmet rasprava, no jedno je sigurno – njegov rad ostavio je neizbrisiv trag u razumijevanju ljudske psihe i odnosa.