Znanstvenici upozoravaju na neprimjetan, ali neumoljiv kozmički fenomen koji bi jednoga dana mogao značajno utjecati na život na Zemlji. Riječ je o postupnom udaljavanju Mjeseca od našeg planeta, procesu koji se odvija već milijardama godina, a sadašnja brzina tog udaljavanja iznosi približno 3,82 centimetra godišnje.

Uzrok ovom usporenom, ali upornom udaljavanju nalazi se u složenoj interakciji gravitacijskih sila, poznatoj kao plimne sile. Kada Mjesečeva gravitacija povlači Zemljine oceane, stvara se plimno izbočenje. Međutim, zbog rotacije Zemlje, to izbočenje nije točno ispod Mjeseca, već je blago pomaknuto unaprijed. Upravo taj pomak uzrokuje svojevrsno gravitacijsko nadmudrivanje, gdje plimno izbočenje povlači Mjesec naprijed u njegovoj orbiti, prenoseći mu energiju i potičući njegovo postupno udaljavanje.

No, ovaj proces ne utječe samo na udaljenost Mjeseca. Posljedica je i usporavanje rotacije Zemlje, što produljuje duljinu dana za oko 1,7 milisekundi svakih stotinu godina.

'Usporit će planet'

Ovakvi podaci postali su dostupni zahvaljujući astronautima NASA-inih Apollo misija, koji su na površini Mjeseca ostavili specijalna retroreflektivna ogledala. Znanstvenici danas koriste laserske zrake kako bi precizno mjerili udaljenost između Zemlje i Mjeseca, analizirajući reflektirane signale s tih ogledala.

"Možda se 3,82 centimetra godišnje čini zanemarivim, ali kroz dovoljno dugo razdoblje, ovaj mali pomak mogao bi usporiti naš planet", istaknula je za BBC svemirska znanstvenica dr. Maggie Aderin-Pocock. Dodala je kako je na ranoj Zemlji, u vrijeme kada je Mjesec tek nastajao, dan trajao svega pet sati. "Zahvaljujući kočnom učinku Mjeseca, koji traje već 4,5 milijardi godina, dani su se produljili na 24 sata kakve danas poznajemo — i nastavit će se produljivati i ubuduće", objasnila je dr. Aderin-Pocock.

Znanstvenica je dodatno pojasnila kako znanstvenici dolaze do ovih zaključaka. Analizirajući dnevne prirastne prstene u fosiliziranim koraljima, mogu precizno izračunati broj dana u godini tijekom različitih geoloških razdoblja. "Tako možemo vidjeti da se duljina dana povećava, otprilike za 19 sati svakih 4,5 milijardi godina", rekla je.

'Ako se uspori padne s nosača'

Brzina rotacije našeg planeta ključna je za njegovu stabilnost. Dr. Aderin-Pocock slikovito je opisala situaciju: "Možete to zamisliti kao tanjur koji se okreće na štapu. Ključ je da se tanjur brzo okreće, jer ako se uspori, padne s nosača."

Nadalje, upozorila je da usporavanje rotacije Zemlje može izazvati polagano "posrtanje" planeta, što bi imalo razorne posljedice na promjene godišnjih doba. Iako naglašava da ljudska vrsta nema razloga za brigu jer su promjene izuzetno spore, upozorava da mnoge životinje nisu dovoljno prilagodljive. Ako bi došlo do naglog planetarnog nestabilnog nagiba, većina životinjskih vrsta ne bi se mogla dovoljno brzo prilagoditi promjenama putem hibernacije ili migracije.

Za kraj, dr. Aderin-Pocock dodaje umirujuću, ali i pomalo sumornu misao: "Ako vam to može pomoći da se osjećate bolje, vi i svi koje poznajete bit ćete davno mrtvi prije nego što dođe do ozbiljnih posljedica."