Ovaj bizaran zdravstveni fenomen ima ime: alfa-gal sindrom. Sve češće dijagnosticiran diljem svijeta, osobito u SAD-u, ova alergija razvija se nakon ugriza krpelja i može vas učiniti preosjetljivima na proizvode životinjskog podrijetla – uključujući crveno meso, mliječne proizvode, pa čak i određene lijekove.

U srži ovog sindroma nalazi se šećerna molekula nazvana galaktoza-alfa-1,3-galaktoza – skraćeno alfa-gal – koja se prirodno nalazi u tkivima većine sisavaca, no ne i u ljudskom organizmu. Kada krpelj, kroz ugriz, u krvotok prenese veću količinu te molekule, tijelo je može početi prepoznavati kao prijetnju i pokrenuti alergijsku reakciju pri ponovnom susretu s istom tvari, primjerice kroz konzumaciju mesa, prenosi Science Alert.

Gdje sve vreba opasnost?

Iako se ranije mislilo da je ovaj sindrom ograničen na jugoistok SAD-a i povezan s određenom vrstom krpelja, novija izvješća pokazuju da više vrsta krpelja – na svim kontinentima osim Antarktike – može izazvati ovaj poremećaj. Jelenski krpelji, koji prenose i lajmsku bolest, također su među onima koji mogu prenijeti alfa-gal.

Ugrizi krpelja mogu se dogoditi bilo gdje – u šumi, parku, pa i u vlastitom dvorištu. Često ostanu nezapaženi, no posljedice mogu biti dugoročne i neugodne. Posebno zabrinjava činjenica da broj ljudi s dijagnozom alfa-gal sindroma stalno raste, paralelno s porastom broja jelena i populacija krpelja.

Simptomi – i zašto ih je lako zamijeniti s nečim drugim

Jedna od zamki ovog sindroma je njegova odgođena reakcija – simptomi se javljaju tek nekoliko sati nakon što pojedete nešto što sadrži alfa-gal. To uključuje klasično crveno meso, ali i manje očite izvore poput želatine, mliječnih proizvoda, pa i lijekova poput heparina.

Reakcije mogu biti blage, poput svrbeža ili osipa, ali i ozbiljne, uključujući mučninu, bolove, pa i anafilaktički šok. Zbog te odgođene manifestacije, mnogi ni ne pomisle da bi upravo mesni obrok bio uzrok njihovih tegoba, što često dovodi do pogrešnih dijagnoza. U nekim je slučajevima trebalo godinama da se postavi točna dijagnoza, iako se svijest među liječnicima u pogođenim područjima polako širi.

Kako dolazi do senzibilizacije?

Kad se krpelj zakači za kožu, njegovi nazubljeni zubi zarezuju tkivo, a potom ubrizgava slinu bogatu raznim tvarima – uključujući anestetike i antikoagulanse – koji mu omogućuju višednevno hranjenje bez da ga žrtva primijeti. Upravo ta slina, prema jednoj teoriji, nosi alfa-gal koji potiče imunološki sustav na proizvodnju antitijela. Druga teorija kaže da se tijelo senzibilizira zbog oštećenja kože i kontakta s drugim sadržajima iz probavnog sustava krpelja. Vjerojatno je riječ o kombinaciji više čimbenika.

Ako sumnjate da bi vaša reakcija na hranu mogla imati veze s alfa-galom, najbolje je obratiti se liječniku i zatražiti test krvi. Ako je nalaz pozitivan, najvažnija mjera opreza je izbjegavanje svih proizvoda koji sadrže molekulu alfa-gal – ne samo mesa, već i mliječnih proizvoda, želatine, nekih lijekova i aditiva.

U težim slučajevima, preporučuje se nošenje adrenalinskog injektora (EpiPen) za slučaj iznenadne i snažne reakcije. Važno je pažljivo čitati deklaracije, jer alfa-gal može biti skriven u različitim sastojcima, poput karagenana iz algi.

Što znanost još ne zna

Unatoč sve većem broju dijagnoza, brojna pitanja ostaju otvorena. Znanstvenici još nisu sigurni zašto neki ljudi razviju ovu alergiju, dok drugi – iako su također izloženi krpeljima – nikada ne pokažu simptome. Također se istražuju moguće veze između alfa-gal sindroma i većeg rizika od srčanih bolesti.

Kako svijest o ovoj neobičnoj alergiji raste, očekuje se da će znanstvena zajednica u nadolazećim godinama ponuditi bolja rješenja za prevenciju i liječenje.

Ljudi su odjednom počeli koristiti bež zastave: Mnogi su zbunjeni, a evo što to točno znači

Do tada, pametno je izbjegavati krpelje kad god je moguće – dugim rukavima, hlačama, sredstvima protiv insekata – i ne ignorirati čudne simptome koji se jave nakon naizgled bezazlenog obroka.