Od lubenica i bresaka do bobičastog voća, ponuda je šarena, mirisna i prepuna hranjivih tvari. I zaista, voće i povrće ljeti postaju glavne zvijezde tanjura – lagane su to namirnice koje ne opterećuju probavu, bogate su vlaknima, mineralima i antioksidansima te pomažu tijelu da se lakše nosi s vrućinom.

No, unatoč zdravom imidžu, stručnjaci upozoravaju da ni s voćem nije poželjno pretjerivati – pogotovo zbog prirodnih šećera koje sadrži. Iako ne govorimo o istim količinama i učincima kao kod industrijskih slatkiša, prekomjerna konzumacija može imati neželjene posljedice na zdravlje, upozorava nutricionistkinja dr. Veroslava Stanković, prenosi Najžena.

Prema njezinim riječima, optimalna količina voća za odraslu osobu je oko 200 grama dnevno – dovoljno da tijelo dobije potrebne nutrijente, a da se pritom ne pretjera s unosom šećera. Kod svježe cijeđenih sokova granica je još niža – preporučuje se najviše 150 mililitara dnevno, s obzirom na to da su sokovi koncentriran izvor šećera bez vlakana koja usporavaju njegovu apsorpciju.

Za razliku od voća, povrće se može jesti u znatno većim količinama. Minimalni dnevni unos iznosi 400 grama, odnosno četiri obroka. Povrće ne sadrži šećere koji bi mogli opteretiti metabolizam, ali zato obiluje mineralima i vlaknima ključnim za pravilnu probavu i opće zdravlje.

Ne pretjerujte

A što se događa ako se s voćem pretjera? Dugoročna konzumacija većih količina šećera iz voća može uzrokovati poremećaje u regulaciji šećera u krvi, tvrdi dr. Stanković. To pak može dovesti do inzulinske rezistencije, nakupljanja kilograma, pa čak i razvoja dijabetesa tipa 2.

Kad je riječ o šećernom sastavu, šljive i grožđe nalaze se pri vrhu ljestvice. Zanimljivo je i da lubenica, iako djeluje lagano i vodenasto, ima viši glikemijski indeks od dinje, dok je dinja, zahvaljujući većoj nutritivnoj gustoći, češće bolji izbor.

Probava je također važan aspekt. Voće poput šljiva i krušaka, iako zdravo, može kod osjetljivijih izazvati nelagodu zbog visokog sadržaja vlakana. S druge strane, marelice, breskve i bobičasto voće osim što su lakše probavljivi, sadrže i brojne antioksidanse – osobito važne u zaštiti od bolesti i jačanju imuniteta.

Agencija za sigurnost izdala upozorenje: 'Popularni slatkiši uzrokuju niz bolesti pa čak i rak'

Zaključak? Voće svakako treba imati svoje mjesto na stolu – ali umjereno, pametno odabrano i u kombinaciji s obiljem povrća, ono postaje snažan saveznik zdravlja, a ne skriveni rizik.