Iako takav napitak trenutačno donosi osjećaj olakšanja, posljedice po organizam nisu uvijek tako bezazlene kako se čine. Hladna voda zapravo može izazvati niz reakcija u tijelu koje u konačnici mogu više štetiti nego koristiti, osobito tijekom ljetnih vrućina.

Zašto bi ledena voda mogla biti problem

Jedna od prvih reakcija tijela na hladnu vodu je sužavanje krvnih žila. To može negativno utjecati na cirkulaciju, a kod ljudi s bolestima krvožilnog sustava dodatno opteretiti srce.

Također, hladna tekućina može ometati probavu – posebno kada se konzumira uz obroke bogate mastima. Niske temperature vode mogu uzrokovati zgrušavanje masti, što otežava njihovu razgradnju i probavu te uzrokuje neugodu ili grčeve u želucu. Osim toga, nagla razlika u temperaturi može šokirati probavni sustav, što kod osjetljivijih ljudi može izazvati neugodne simptome.

Ni grlobolja nije isključena – iako je češće povezujemo sa zimom, može se pojaviti i ljeti nakon konzumacije izrazito hladnih pića, posebno ako se tijelo brzo hladi nakon boravka na suncu.

Još jedan manje poznat, ali važan aspekt jest činjenica da tijelo mora trošiti dodatnu energiju kako bi podiglo temperaturu hladne vode na onu koja je potrebna za pravilnu apsorpciju. U situacijama kad je brza hidratacija ključna – primjerice tijekom vrućina – to može usporiti unos tekućine i povećati rizik od dehidracije.

Što piti i kako se ponašati tijekom vrućina

Najsigurniji izbor u ljetnim mjesecima je voda sobne temperature ili tek blago rashlađena. Takva voda tijelu pomaže da se postupno osvježi bez dodatnog opterećenja za srce i probavu. Piti treba redovito, ne čekajući osjećaj žeđi, a posebnu pažnju treba posvetiti unosu tekućine ako se vrijeme provodi na otvorenom ili se obavlja fizički zahtjevniji posao.

Za dodatnu zaštitu od dehidracije preporučuje se dodavanje male količine soli u vodu – osobito ako se tijelo pojačano znoji. Sol pomaže u nadoknadi elektrolita koji se gube znojenjem. Isto tako, unos voća i povrća s visokim udjelom vode, poput krastavaca i lubenice, može pomoći u hidrataciji i osigurati tijelu potrebne minerale i vitamine.

Osnovna pravila ponašanja tijekom velikih vrućina

Hidratacija nije jedina važna stavka tijekom ljeta. Evo nekoliko dodatnih savjeta kako bi se vrućine lakše podnijele:

držite unutarnju temperaturu prostora do 32 °C danju, a do 24 °C noću

prozračujte prostorije samo kad je vanjski zrak hladniji

zaklanjajte prozore roletama ili zavjesama, osobito u klimatiziranim prostorijama

gasite rasvjetu i električne uređaje kad nisu potrebni

izbjegavajte fizičko naprezanje u najtoplijem dijelu dana

provedite barem nekoliko sati dnevno u rashlađenom prostoru (npr. trgovine, knjižnice, javne ustanove)

Amerikanka stigla u Hrvatsku na odmor pa ocrnila Dubrovnik kao nitko do sad: 'Svi su bili natiskani'

nosite laganu, svijetlu i prozračnu odjeću te ne zaboravite pokrivalo za glavu

redovito se rashlađujte – hladnim tuševima ili oblozima

koristite zaštitne kreme sa SPF faktorom

čuvajte lijekove prema uputama – najčešće na temperaturi do 25 °C ili u hladnjaku

Ovi jednostavni savjeti mogu znatno olakšati svakodnevicu tijekom ljetnih vrućina i pomoći da tijelo ostane u ravnoteži, bez nepotrebnih šokova i zdravstvenih rizika.