Nevidljiva morska bića masivna su prijetnja čovječanstvu: Na putu su da prouzroče veliku katastrofu
Iako su oku nevidljivi, sićušni organizmi čine nevjerojatnih 30 posto ukupnog života u oceanima. Njihova ključna uloga u održavanju ravnoteže sada je ugrožena, a novo znanstveno istraživanje upozorava da bi to moglo imati katastrofalne posljedice za globalnu opskrbu hranom i ubrzati klimatske promjene.
Svjetski oceani dom su nevjerojatnoj količini mikroskopskih organizama, poznatih kao prokarioti, koji čine čak 30% cjelokupnog života u oceanima. Iako nevidljivi, njihova je uloga u funkcioniranju oceanskog ekosustava iznimno važna. Međutim, novo istraživanje, koje su proveli znanstvenici iz više zemalja, upozorava da je ta osjetljiva ravnoteža sada ugrožena – i to zbog sve izraženijih klimatskih promjena.
Prokarioti, koji obuhvaćaju bakterije i arheje, ubrajaju se u najstarije oblike života na Zemlji. Znanstvenici procjenjuju da u oceanima postoji oko dvije tone prokariota za svaku osobu na planetu. Igraju ključnu ulogu u hranidbenim lancima mora jer proizvode hranjive tvari koje koriste ribe.
Nevidljivi divovi oceana: Proizvode više ugljika od cijelog čovječanstva!
Njihov brzi rast emitira znatne količine ugljika: prokarioti u oceanima do dubine od 200 metara godišnje proizvedu oko 20 milijardi tona ugljika, što je dvostruko više od količine koju proizvede cijelo čovječanstvo. Ovu golemu proizvodnju ugljika u oceanima nadoknađuje djelovanje fitoplanktona, koji apsorbira ugljikov dioksid za fotosintezu. Upravo ti oceanski procesi godišnje apsorbiraju i do jedne trećine emisija ugljika koje ljudi šalju u atmosferu, što značajno usporava globalno zagrijavanje.
No, ključno pitanje koje su znanstvenici postavili jest: Kako prokarioti reagiraju na sve toplije oceane i kakve će to posljedice imati za cijeli morski ekosustav?
Koristeći modeliranje i analizu desetljeća promatranja, istraživači su predvidjeli da su prokarioti otporniji na klimatske promjene nego mnogi drugi morski organizmi. Naime, za svaki stupanj Celzijusa zagrijavanja oceana, očekuje se da će njihova biomasa pasti za samo 1,5%. To je znatno manje od predviđenih 3 do 5% pada za veći plankton, ribe i morske sisavce.
Katastrofalna ravnoteža: Dominacija koja prijeti globalnoj prehrani
Upravo ta izuzetna otpornost mogla bi dovesti do katastrofalnih posljedica. Naime, to znači da bi prokarioti u budućnosti mogli dominirati oceanima, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja hranjivih tvari i energije prema njima, umjesto prema ribama. Takva promjena mogla bi negativno utjecati na riblje zalihe – izravno prijeteći prehrambenoj sigurnosti milijardi ljudi. Oceani su primarni izvor proteina za oko 3 milijarde ljudi diljem svijeta.
Još jedno ključno otkriće jest da će proizvodnja ugljika od strane prokariota rasti s porastom temperature. Za svaki stupanj zagrijavanja, prokarioti u gornjih 200 metara oceana proizvest će dodatnih 800 milijuna tona ugljika godišnje – što je ekvivalentno trenutnim emisijama cijele Europske unije. Takve promjene mogu ozbiljno oslabiti kapacitet oceana za apsorpciju ljudskih emisija ugljika, što bi dodatno otežalo postizanje ciljeva neto-nultih emisija.
Studija, o kojoj piše i portal Live Science, predstavlja važan korak u razumijevanju uloge prokariota u uvjetima klimatskih promjena. Autori upozoravaju da značajne neizvjesnosti i dalje ostaju. Ipak, jasno je da znanstvena zajednica mora nastaviti istraživanja kako bi bolje razumjela kako će ovi mikroskopski organizmi – koji čine gotovo trećinu života u oceanima – utjecati na budućnost našeg planeta.
Znanstvenici zbunjeni: Otkriven nepoznati svijet života 9 km ispod površine oceana
