Dok inflacija u eurozoni usporava, cijene u Hrvatskoj i dalje rastu brže od prosjeka, a posebnu zabrinutost izazivaju poskupljenja smještaja, ugostiteljskih usluga i energenata. Najnoviji podaci DZS-a i upozorenja ekonomista otkrivaju zašto turizam više nije jamstvo stabilnosti i zašto bi sljedeća godina mogla biti još izazovnija.

Inflacija u eurozoni lagano raste, ali Hrvatska znatno odskače

Europska središnja banka (ECB) nedavno je blago povisila svoju prognozu inflacije za eurozonu u idućoj godini – s ranije procijenjenih 1,7 na 1,9 posto. Iako se ta stopa i dalje smatra stabilnom i nalazi se unutar ciljanog raspona ECB-a, korekcija prema gore nije prošla nezapaženo.

Stručnjaci ECB-a zaključili su da će cijene usluga u eurozoni padati sporije nego što se prethodno očekivalo, što je bio ključni razlog za promjenu prognoze. Upravo taj segment – usluge – predstavlja i najveći problem za Hrvatsku.

Hrvatska među državama s najvišom inflacijom u EU

Dok većina eurozone bilježi postupno smirivanje inflatornih pritisaka, Hrvatska se i dalje nalazi među državama s najvišim stopama inflacije u Europskoj uniji.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene usluga u Hrvatskoj u trećem tromjesečju ove godine bile su u prosjeku 9,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prethodno tromjesečje, porasle su čak 7,7 posto.

Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine rast cijena usluga iznosio je 4,1 posto, što znači da su ove godine cijene u turističkom tromjesečju rasle znatno brže.

Ljudi su šokirani nakon saznanja o omiljenom božićnom filmu: 'Sam u kući uopće nije kako se čini'

Važno je pritom naglasiti da DZS ove podatke prikuplja izravno od pružatelja usluga te da se oni odnose i na cijene koje se naplaćuju drugim tvrtkama, a ne isključivo građanima.

Turizam kao glavni generator rasta cijena

S obzirom na to da je riječ o trećem tromjesečju – najvažnijem dijelu turističke sezone – jasno je da su na prosječni rast cijena usluga najviše utjecale djelatnosti povezane s turizmom.

Iako su smještaj i ugostiteljstvo glavni pokretači poskupljenja, ubrzanje rasta cijena zabilježeno je i u drugim sektorima. Tako su poštanske i kurirske usluge poskupjele čak 23,4 posto, dok su telekomunikacijske usluge zabilježile rast od 14 posto. DZS u svom priopćenju pritom ne razdvaja usluge koje plaćaju poduzeća od onih koje koriste građani.

Smještaj poskupio najviše: cijene više nego udvostručene

Najdramatičniji rast zabilježen je kod smještajnih usluga. U tri glavna turistička mjeseca ove godine cijene smještaja porasle su 10,2 posto u odnosu na prošlu sezonu, što je znatno brže nego godinu ranije.

Prošle godine rast je iznosio 2,8 posto, ali treba uzeti u obzir da je tada već bio zabilježen skok od čak 75 posto u odnosu na 2022. godinu. Ukupno gledano, u trećem tromjesečju ove godine cijene smještaja bile su 155,8 posto više nego 2021. godine.

Drugim riječima, smještaj koji je u ljeto 2021. stajao 100 eura, ovog je ljeta u prosjeku koštao 255,8 eura.

Ugostiteljstvo usporilo, ali i dalje poskupljuje

Cijene ugostiteljskih usluga također su rasle, ali sporije nego cijene smještaja i sporije nego prošle godine. U trećem tromjesečju ove godine bile su 6,9 posto više nego lani.

Prema izračunu DZS-a, kumulativni rast cijena ugostiteljskih usluga od 2021. iznosi 44,4 posto. To znači da su cijene smještaja u istom razdoblju rasle gotovo tri puta brže.

Razlog takve dinamike leži u logici tržišta: gosti su morali negdje prespavati, ali nisu nužno morali koristiti restorane ili kafiće, što je ograničilo prostor za daljnja poskupljenja u ugostiteljstvu.

Više cijene, manje gostiju

Posljedice snažnog rasta cijena već su vidljive. Prema podacima DZS-a, smještaj je u studenom ove godine bio 12,7 posto skuplji nego prošle godine, a istodobno je u Hrvatsku došlo 10 posto manje stranih gostiju, koji su ostvarili 5,7 posto manje noćenja.

Broj domaćih gostiju također se smanjio, iako je tijekom ljetne sezone bilježio rast. To dovodi u pitanje često spominjanu tezu da Hrvatska uspješno razvija cjelogodišnji turizam.

Ljudi su počeli stavljati vrećice čaja na prozor: Tvrde da rješava jedan veliki problem

Ministar upozorava: ili kvaliteta ili cijene

Ministar turizma Tonči Glavina već upozorava da su trendovi u Europi nepovoljni jer građani imaju sve manji budžet za putovanja. Prema njegovim riječima, Hrvatska mora birati: ili podizati kvalitetu usluge ili prilagoditi cijene, ako želi ostati konkurentna.

Prognoze za sljedeću godinu: Hrvatska ide suprotnim smjerom

Dok ECB očekuje da će u eurozoni sljedeće godine najviše rasti cijene usluga, uz daljnji pad cijena energenata i usporavanje rasta cijena hrane ispod 2,5 posto, u Hrvatskoj se očekuje suprotan scenarij.

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević upozorava da će inflaciju u Hrvatskoj ponajviše poticati rast cijena energenata.

„Cijene energenata u eurozoni su ove godine već pale, a na cijene hrane utjecao je, s odgodom, pad svjetskih burzi. U Hrvatskoj to tek dolazi. Ovdje se s cijenama energenata događa suprotan proces“, kaže Lovrinčević.

Ukidanje subvencija i novi udar na cijene

Lovrinčević podsjeća da Europska unija postupno napušta intervencionističke mjere, što u Hrvatskoj znači dodatni rast cijena energenata.

„Prva faza bila je u listopadu, druga slijedi u siječnju. Ukidanje energetskih subvencija može značiti i povećanje poreza na benzin, što bi dovelo do viših cijena već krajem ožujka“, upozorava, piše Telegraf.

Prema njegovim procjenama, inflacija u Hrvatskoj će i sljedeće godine ostati iznad tri posto, što je znatno više od prosjeka eurozone.

„Inflacija će sigurno ostati iznad europskog prosjeka i Hrvatska će i dalje biti među članicama s najvišim stopama inflacije“, zaključuje Lovrinčević.