Hrvati nepravedno zapostavljaju ovu namirnicu: Norvežani tvrde da je ključ dugog života
Prema novoj znanstvenoj studiji – odgovor je potvrdan. Istraživanje koje su proveli norveški znanstvenici sa Sveučilišta u Bergenu pokazuje da određene prehrambene navike imaju snažan utjecaj na dugovječnost, dok druge značajno povećavaju rizik od prerane smrti.
Studija je objavljena u uglednom znanstvenom časopisu PLOS Medicine, a temelji se na opsežnoj analizi podataka iz velike globalne studije bolesti i uzroka smrti koja obuhvaća Kinu, Europu i Sjedinjene Američke Države.
Više od 11 milijuna smrti godišnje povezuje se s lošom prehranom
Znanstvenici su analizirali prehrambene navike i zdravstvene ishode milijuna ljudi te došli do zabrinjavajućeg zaključka: loša prehrana povezana je s više od 11 milijuna preuranjenih smrti svake godine.
Uspoređujući te podatke s drugim znanstvenim analizama, istraživači su proučili kako pojedine skupine namirnica utječu na životni vijek. Na temelju toga identificirali su obrazac prehrane koji bi, ako se dosljedno primjenjuje, mogao produljiti život i za više desetljeća.
Mahunarke, žitarice i orašasti plodovi kao temelj dugovječnosti
Prema rezultatima studije, ključnu ulogu u ovoj prehrani imaju mahunarke. Grašak, leća i soja navedeni su kao temeljni sastojci jelovnika povezanog s duljim životom.
Važnu ulogu imaju i cjelovite žitarice, poput kukuruza, zobi i pšenice, dok se orašasti plodovi – uključujući bademe, pistacije i orahe – ističu kao osobito korisni za zdravlje.
S druge strane, znanstvenici upozoravaju da unos crvenog mesa i mesnih prerađevina treba svesti na minimum jer su upravo te namirnice povezane s kraćim životnim vijekom i većim rizikom od kroničnih bolesti.
Postoji zastrašujući razlog zašto nikada ne smijete staviti rajčice pored krumpira
Koliko je dovoljno da se vidi učinak?
Istraživači su izračunali da redovita konzumacija otprilike dva kilograma mahunarki godišnje, uz smanjeni unos slatke i slane hrane, može pridonijeti produljenju životnog vijeka i do dvije godine.
Iako se taj broj na prvu može činiti skroman, znanstvenici naglašavaju da je riječ o prosjeku te da su dugoročni učinci još izraženiji kod osoba koje takve navike usvoje ranije u životu.
Dosljednost je važnija od savršenstva
Autori studije ističu da čak i ljudi koji inače paze na prehranu povremeno posegnu za manje zdravom hranom, što je posve razumljivo. Međutim, ključ dugovječnosti ne leži u povremenim iznimkama, već u dugoročnoj dosljednosti.
Kako zaključuju, usvajanje zdravijih prehrambenih navika kroz dulje razdoblje ima daleko veći utjecaj na kvalitetu i duljinu života nego kratkotrajne dijete ili povremeni „zdravi periodi“.
