Norveška tajna toplih kuća na –35 stupnjeva mogla bi zaludjeti Hrvate: Pazite što stavljaju na zidove

Način na koji je kuća izolirana ima presudnu ulogu u njezinoj energetskoj učinkovitosti, ali i u kvaliteti svakodnevnog života stanara. Izolacija ne određuje samo visinu računa za grijanje, nego izravno utječe na osjećaj topline u prostoru te na dugoročnu trajnost i izgled fasade. Pristup tom pitanju razlikuje se od zemlje do zemlje. Dok je u našem dijelu Europe stiropor jedan od najčešćih izbora, zemlje s izrazito hladnom klimom, poput Norveške, oslanjaju se na drukčija rješenja. Upravo zahvaljujući njima norveške drvene kuće ostaju tople i pri temperaturama od –35 stupnjeva, dok se u mnogim modernim objektima ljudi i dalje smrzavaju.
Zašto su drvene kuće standard u Norveškoj
Poseban način gradnje duboko je ukorijenjen u norveškom načinu života. Mnoge kuće ondje su izgrađene od drveta, što je rezultat spoja prirodnog okruženja, dugotrajne tradicije i suvremenih arhitektonskih rješenja. Norveška raspolaže golemim šumskim resursima, zbog čega je drvo stoljećima bilo najdostupniji građevinski materijal. U kombinaciji s kvalitetnom izolacijom pokazalo se iznimno učinkovitim čak i pri ekstremno niskim temperaturama, a pritom se dobro nosi i s povišenom vlagom koja je česta u tom podneblju.
ThermoWood: tehnologija koja mijenja svojstva drveta
Norveške kuće vrlo često imaju fasadne obloge izrađene od termo drveta, poznatog i kao ThermoWood. Riječ je o drvu koje prolazi posebnu termičku obradu na temperaturama između 160 i 215 stupnjeva, uz korištenje vodene pare. Takav proces značajno smanjuje sposobnost drveta da upija vlagu. Krajnji rezultat je stabilan materijal koji je otporniji na deformacije te znatno bolje zaštićen od truljenja, plijesni i štetnika. Istodobno, takva fasada bez problema podnosi kišu, snijeg, jaku hladnoću, ali i snažno sunčevo zračenje.
Skandinavski favorit s odličnim izolacijskim svojstvima
Drvo obrađeno na ovaj način ima vrlo dobra izolacijska svojstva. Zbog nižeg udjela vlage i izmijenjene unutarnje strukture slabije provodi toplinu, što znači da zimi sprječava prodor hladnog zraka, a ljeti štiti objekt od pregrijavanja. Termo drvo potječe iz Finske, gdje se proizvodi od drveta iz strogo nadziranih i održavanih šuma, zbog čega je steklo veliku popularnost diljem Skandinavije.
Stručnjaci upozoravaju na opasnosti grijanja: Ako primijetite ove simptome, hitno liječniku
Više od funkcionalnosti: prirodan izgled i „disanje“ kuće
Prednosti ovakve fasade ne zaustavljaju se samo na funkcionalnosti. Estetski aspekt također ima važnu ulogu, jer drvo kući daje prirodan i topao izgled te se lako uklapa u različite arhitektonske stilove, od tradicionalnih do modernih. Uz to, drvo je paropropustan materijal, što omogućuje da vlaga prirodno isparava iz konstrukcije. Time se smanjuje rizik od kondenzacije, ograničava razvoj plijesni i omogućuje da zgrada znatno učinkovitije „diše“.
Upravo taj spoj tehnologije, prirodnog materijala i dugogodišnjeg iskustva objašnjava zašto su norveške drvene kuće sinonim za toplinu i udobnost čak i u najtežim zimskim uvjetima, dok se drugdje još uvijek traže rješenja koja bi mogla nadmašiti njihovu učinkovitost.