Stručnjaci, međutim, upozoravaju da iako grijanje ima brojne zdravstvene prednosti, pretjerana upotreba može imati neočekivane i štetne posljedice. Ravnoteža je ključna – jer i prehladan i pregrijan dom mogu ugroziti zdravlje.

Kada je pravo vrijeme za uključivanje grijanja?

Prema savjetima stručnjaka, grijanje je preporučljivo uključiti kada vanjska temperatura padne ispod 15 °C. Održavanje topline u domu posebno je važno za starije osobe i one s kroničnim bolestima, jer pomaže u očuvanju zdravlja tijekom zimskih mjeseci.

Topao dom također smanjuje rizik od vlage i pojave plijesni, koje su poznati okidači za prehlade i respiratorne infekcije. No upravo tu počinje problem – jer prekomjerno grijanje stvara nove zdravstvene rizike.

Matematičari i znanstvenici izračunali točno kada će nastupiti 'kraj svijeta': Početak je zapravo dosta blizu

Suhi zrak i „lice uzrokovano centralnim grijanjem“

Jedan od prvih i najčešćih problema povezanih s grijanjem je suhi zrak, koji negativno djeluje na kožu. Posljedica može biti stanje poznato kao „lice uzrokovano centralnim grijanjem“, koje se očituje crvenilom nosa i obraza, suhoćom i ljuštenjem kože oko obrva, brade te uz linije koje se protežu od nosa do usta.

Dermatologinja dr. Anjali Mahto upozorava da dugotrajna izloženost suhom zraku može imati i dugoročne estetske posljedice.

„Kada se pojača centralno grijanje, vlažnost u prosječnom britanskom domu može pasti na 20 do 30 posto, što je suše od nekih pustinja. U takvom okruženju zrak djeluje poput spužve i upija vlagu iz vanjskog sloja kože“, rekla je dr. Mahto za The Telegraph.

Dodaje da takvi uvjeti mogu naglasiti fine linije i potaknuti nastanak novih bora, osobito na čelu i ispod očiju.

Grijanje može povećati rizik od infekcija

Na opasnosti suhog zraka upozorava i dr. Babak Ashrafi iz Superdrug Online Doctora. Prema njegovim riječima, grijani prostori mogu povećati osjetljivost na prehlade i druge infekcije.

„Suhi zrak u zatvorenom prostoru isušuje sluznice, povećavajući rizik od prehlada i infekcija“, objašnjava Ashrafi.

Osim toga, sustavi grijanja mogu cirkulirati prašinu i onečišćujuće tvari, što može dovesti do umora, bolova u mišićima i iritacije očiju. Dugotrajno boravljenje u pregrijanim i slabo prozračenim prostorijama može uzrokovati i ozbiljnija stanja povezana s toplinom, poput iscrpljenosti ili dehidracije.

Simptomi koji mogu upućivati na probleme uzrokovane grijanjem

Dr. Ashrafi upozorava da grijanje može negativno utjecati na zdravlje ako se pojave sljedeći simptomi:

dehidracija (povećana žeđ, umor, tamniji urin)

začepljeni sinusi (curenje iz nosa ili začepljen nos, bol u obrazima, očima i čelu)

suhi kašalj

glavobolje

Je li rješenje isključiti grijanje? Stručnjaci kažu – ne

Iako se može činiti da je potpuno isključivanje grijanja najbolje rješenje, liječnici upozoravaju da to može stvoriti nove probleme.

„Ostavljanje grijanja isključenim može doprinijeti blažim zdravstvenim problemima, poput prehlade, posebno tijekom hladnih zimskih mjeseci“, ističe dr. Ashrafi.

Žena slikala stopalo i pokazala ga svima, a onda su primijetili čudnu crticu na noktu: 'To je znak vrlo opasne bolesti'

Niže temperature u domu mogu povećati rizik od respiratornih problema, uključujući astmu i upalu pluća, jer hladan zrak otežava disanje. Situacija je još gora ako je prostor vlažan i zahvaćen plijesni, što je čest problem u nedovoljno zagrijanim i slabo prozračenim domovima.

Britanska zdravstvena služba NHS savjetuje da temperatura u kući tijekom zime ne smije pasti ispod 18 °C, osobito ako u kućanstvu žive starije osobe, kronični bolesnici ili osobe sa smanjenom pokretljivošću.

„Posebno je važno održavati ovu temperaturu u prostorijama u kojima provodite najviše vremena, poput dnevnog boravka ili spavaće sobe“, dodaje dr. Ashrafi.

Kako ublažiti negativne učinke grijanja?

Stručnjaci preporučuju nekoliko praktičnih rješenja:

korištenje pametnih termostata za bolju regulaciju temperature

upotrebu ovlaživača zraka kako bi se održala optimalna vlažnost

redoviti unos tekućine kako bi se spriječila dehidracija

Za njegu suhe kože savjetuje se korištenje hidratantnih krema koje sadrže ceramide ili skvalan, sastojke koji pomažu zadržati vlagu u koži.

Ako sumnjate da vam smeta toplina u zatvorenom prostoru, dr. Ashrafi savjetuje jednostavan test.

„Ako se ne osjećate dobro i sumnjate da je vrućina uzrok, pokušajte izaći van na 30-minutnu šetnju. Ako se nakon toga osjećate bolje, moguće je da su vaši simptomi povezani s uvjetima u zatvorenom prostoru“, objašnjava.

Upozorava i na ozbiljne znakove:
„Ako primijetite zbunjenost, promjene u ponašanju ili nerazgovijetan govor, odmah potražite liječničku pomoć.“